– U međuvremenu nam u gotovo svim zanatskim sektorima nedostaje stručnih radnika: visoko i niskogradnja, tehničko održavanje građevina, vodoinstalaterski, sektor grijanja ali i prehrambeni sektor – rekao je Volseifer u razgovoru za Njemačku novinsku agenciju dpa.
On je objasnio da zbog nedostatka stručnih radnika u zanatskom sektoru već sad trpe mnogi važni projekti kao primjerice u izgradnji mostova ili polaganju optičkih kablova.
– Nama je potrebno ciljano useljavanje stručnih kadrova, u to su svi uvjereni – rekao je Volseifer.
Početkom sedmice održan je samit predstavnika politike, poduzetnika i sindikata na kojem su razmatrane mogućnosti što bolje primjene novog zakona o useljavanju stručnih radnika iz zemalja izvan Evropske unije koji bi trebao stupiti na snagu početkom marta sljedeće godine.
Volseifer je tom prilikom zatražio uklanjanje birokratskih prepreka kako bi u Njemačku što prije stigli prijeko potrebni stručni radnici. U to spada brzo priznavanje stručnih diploma, ali i reforma postupka izdavanja viza za useljavanje u konzularnim predstavništvima.
– Nama je jasno da 1. marta neće odmah pred vratima stajati 30.000 obrtnika. Mi moramo početi s malim brojkama. Ako nam pođe za rukom godišnje privući nekoliko hiljada stručnjaka s izučenim zanatom, to bi već bio uspjeh – zaključio je Volseifer.
On je zaključio kako ni useljavanje neće pokriti akutne potrebe njemačkog obrtništva nego da se treba pojačano raditi na osposobljavanju domaćih potencijala.
– Mi se moramo pobrinuti za to da dugotrajno nezaposleni napokon pronađu put do tržišta rada – rekao je Vollseifer koji se založio i za programe koji bi povećali broj žena u tehničkim zanimanjima.
On je naglasio i da Njemačka mora postati zemlja koja strancima želi dobrodošlicu kako bi oni upravo Njemačku odabrali za zemlju u koju će se iseliti.
– Oni koji posjeduju kvalifikaciju vrlo dobro gledaju jesu li negdje dobrodošli ili ne. U to spada i mogućnost useljavanja za njihove porodice – rekao je Volseifer i naglasio kako se trebaju izbjeći greške iz perioda masovnog uvoza radne snage u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog vijeka kada se, kako je rekao, nije razmišljalo o budućnosti, piše “Hina”.
