Pandemija koronavirusa primorala je mnoge da se vrate u matične zemlje. Tako se u martu prošle godine govorilo da se u Srbiju vratilo čak 400.000 građana, piše internetski portal b92. Ipak, čini se da ljude nije samo “muka natjerala” da se vrate u rodnu zemlju, već i prilike koje im se ovdje sada pružaju, a kojih nije bilo kada su otišli u inozemstvo. Menadžer za odnose sa javnošću portala Poslovi Infostud, Miloš Turinski, kaže da broj kandidata koji su tražili posao povećao, ali da se ne može precizno utvrditi je su li u pitanju povratnici ili ovdašnji ljudi koji su jednostavno zbog krize ostali bez posla. “Koliko će potraga za poslom po povratku u matičnu zemlju biti izazovna zavisi od toga tko je došao sa kakvim kvalifikacijama. Znamo da su zanatlije poput stolara, frizera, građevinskih radnika i drugih – deficitarni kadar i oni bi mogli imti dobru priliku”, kaže Turinski za B92.net.
Direktor programa za cirkularne migracije – “Tačka povratka“, Ivan Brkljač, navodi da, imajući u vidu kako je “Tačka povratka” krenula aktivno sa radom baš tijekom pandemije teško bi bilo stanje usporediti s razdobljem prije pandemije kada su brojevi u pitanju, piše “Poslovni“.
Proces povratka
“Od početka pandemije obratilo nam se više od 5000 ljudi, a nekoliko stotina smo proveli kroz proces povratka i pomogli sa reintegracijom u različitim kapacitetima. Točni brojevi cirkularne migracije u prethodnom periodu nisu službeno objavljeni, međutim, ono što možemo izdvojiti kao utisak je kako je sve više obitelji koje razmišljaju o povratku uslijed promjena koje su nastale na globalnom tržištu rada i činjenice da je sve prisutniji rad od kuće odnosno rad na daljinu”, kaže Brkljač. Dodaje kako je sve više upita u prethodnih godinu dana koji se tiču prilike za zapošljavanje povratnika i beneficija koje prate povratak, kao i mogućnosti za rad iz Srbije, ali za poslodavca koji se nalazi u inozemstvu. “Ovo je izgledno najveća promjena koja se desila u tom smislu, nakon pandemije, a vezano uz cirkularne migracije, pa je i naš odgovor na te promjene bio da u suradnji sa poslovi.infostud.com kompanijom napravimo posebnu pretragu prilika za zapošljavanje za kandidate sa međunarodnim iskustvom”, kaže Brkljač. Kako dodaje, razlozi i motivi za povratak i odlazak su često isti – karijera, studiji, obitelj, povezanost sa prijateljima i bliskim osobama – samo vode ka različitim destinacijama u različitom životnom dobu. “Motivacija za povratak je uvijek vrlo kompleksna i povezana je kako za podrijetlom tako i sa osobnim okolnostima, kao i prilike koje se otvaraju u Srbiji, a kojih nije bilo kada se jedan broj ljudi iselio prije 10 ili 15 godina. Startup kultura, beneficije za povratnike, porezne olakšice, podrška kreativnim industrijama, razvoj IT sektora u prethodnom desetljeću, ali i otvaranje globalnog tržišta prema našim stručnjacima su utjecali da se migratorni tokovi na koje smo navikli mijenjaju”, napominje Brkljač. Komunikacija povratka fokusirana je na visokoobrazovanu dijasporu.
Digitalni proizvodi
“Velik broj proizvoda koje imamo digitalno i informacija koje smo omogućili na portalu namijenjen je široj populaciji povratnika – odnosno cijeloj dijaspori. Nama se uglavnom javljaju mlađi ljudi – od 25 do 40 godina, koji razmatraju svoju karijeru nastaviti u Srbiji, osnivanje startupa ili neki posao sa iskustvom koje su stekli u inozemstvu”, objašnjava Brkljač.
Ističe i da je Srbija, prema istraživanju Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, u razdoblju od 2015. do 2019. godine imala neto pozitivnu migraciju visokoobrazovanih povratnika u svim starosnim grupama, što vrlo jasno pokazuje tendenciju promjena u zemlji.
