„Vrućine su, teško se diše, ali birati se ne može. Posao se završiti mora. Prilagođavamo se, rashlađujemo koliko možemo, ali radimo“, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Amel iz Jajca koji radi na jednom od gradilišta u Jajcu, u srednjoj Bosni i Hercegovini.
Za njega, kao i za njegove brojne kolege, ekstremno visoke temperature zabilježene u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavljaju izazov, ali ne i prepreku za rad.
„Takva je priroda posla. Ne možemo baš mnogo birati što se toga tiče. Radimo, odmaramo, ali posao je takav da se mi prilagođavamo vremenu, a ne vrijeme nama“, govori za RSE Mladen iz Banjaluke, u entitetu Republika Srpska (RS).
Nejasno šta je kažnjivo, a šta ne
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske apelovalo je u junu 2021. godine na sve poslodavce da, zbog izuzetno visokih temperatura vazduha, izvrše preraspodjelu radnog vremena i tako zaštite zdravlje radnika.
„U zakonodavstvu Republike Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebali da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika)“, navode iz Ministarstva.
Zato su pozvali sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i time zaštite zdravlje radnika.
Uprkos apelima nadležnih organa, Inspektoratu Republike Srpske otežan je posao kažnjavanja poslodavaca, jer kako navode, nije posve jasno šta je kažnjivo, a šta ne.
Dušanka Nikolić, načelnica odjeljenja za odnose s javnošću Republičke uprave za inspekcije poslove Republike Srpske za RSE ističe kako su svake godine apeli isti, ali nejasni.
„Ono što zakonom nije propisano kao kažnjivo, za šta nije propisana ni visina same kazne, inspektor ne može ni sanckionisati. Zakon je predvidio mogućnost, ali ne i obavezu da poslodavac izvrši preraspodjelu radnog vremena, zbog čega je otežano kažnjavanje“, ističe Nikolić za RSE.
Kapital važniji od zdravlja i života radnika
Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske (RS) Ranka Mišić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe kako se svake godine ponavlja ista priča kada su u pitanju ekstremno visoke temperature.
„U ovom trenutku je važno da je urađena strategija zaštite na radu iz koje će sigurno proisteći i određene izmjene postojećeg zakona o zaštiti na radu. A sve sa ciljem što jasnije definisanih uslova rada u ekstremno niskim ili visokim temperaturama“, navodi Mišić.
Dodaje kako ne postoji ni jedan parametar o tome kada je potrebno reagovati i povući ljude sa rada na otvorenog.
„Razmišlja se o tome tek onda kada temperatura dosegne 32 stepena i onda povlačimo ljude od 10 do 17 sati sa otvorenog. Ili ako se mora raditi da se na svakih 20 minuta mijenjaju radnici i odmaraju, te imaju dovoljno tekućine“, naglašava Mišić za RSE.
Preporuke nikoga ne obavezuju
Da se razmišlja prekasno ili gotovo nikako, smatra i Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH koji za RSE ističe kako preporuke ministarstava ostavljaju slobodu tumačenja od poslodavaca.
„Preporuke ne obavezuju nikoga i sve ostaje na poslodavcu i tome da li će on to prihvatiti kao sugestiju ili ne. Ono što smo se mi uvjerili krećući se po terenu jeste da se te preporuke ne poštuju što pokazuje da je poslodavcima bitniji kapital od samog života radnika“, ističe Kečo za RSE.
Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH (jednog od dva bh.entiteta) dalo je preporuke da, zbog vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji FBiH, provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.
Jedna od preporuka poslodavcima je da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati, te njihovog nastavka poslije 16 sati.
“Ukoliko je proces rada takav da ovo nije moguće primijeniti, Federalno ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.
Također, preporuka poslodavcima je da za vrijeme trajanja ovh vremenskih neprilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnosticiranim hroničnim oboljenjima, kao i odsustava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu”, kažu iz Ministarstva.
Zakonom o zaštiti na radu Federacije BiH propisano je da uslijed vremenskih neprilika, kao što su visoke ili niske temperature, ministarstvo može poslodavcima izdati preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite, koje će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.
Međutim, preporuke nisu naredbe, pa je Federalnoj inspekciji otežano eventualno kažnjavanje, o čemu detaljnije za RSE govori glavni inspektor za rad i radne odnose Željko Koštro.
„Zakonski nemamo ništa posebno definisano, jer se radi o preporukama. Nema ni kaznene odredbe, a samim tim ni striktnih mjera na koji način to sve kontrolisati. Ostaje sve na poslodavcu i nema načina i instrumenata da se kažnjava“, ističe za RSE Koštro.
Preporuke bi, ipak, trebale biti ispoštovane, barem kada je u pitanju zaštita zdravlja radnika na otvorenom. To ocjenjuje doktor i načelnik medicine rada Vladimir Šorman, iz Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske (RS), koji za RSE ističe kako je neophodno ispoštovati nekoliko stvari.
„Moramo voditi računa o odmoru, tipu odjeće u kojoj se radi ali i zaštitnoj opremi. Bilo bi poželjno da je materijal u skladu sa vremenskim prilikama. Prvo i osnovno je ispoštovati termoregulaciju da se ne dehidrira, konstantno unoseći tečnosti“, ističe Šorman za RSE.
Zašto su ljeta sve toplija?
Kao potencijalne opasnosti i komplikacije navodi suha usta, ubrzan rad srca, ali i blage kolapse i druge poremećaje do kojih dolazi uslijed dehidracije.
„Neophodno je unositi što više tečnosti i stoli, jer znojenjem smanjujemo nivo i jednog i drugog u našem organizmu. A potrebno je i praviti određene pauze u radu“, navodi Šorman.
Visoke temperature nastaviće se i u narednom periodu, prema podacima hidrometeoroloških zavoda.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u Bosni i Hercegovini je u građevinarstvu zaposleno više od 40.000 radnika, a prosječna mjesečna plata je 335 eura.
