Pojašnjavaju da se tradicionalno najveći broj radnih dozvola izdaje za djelatnost trgovine, te da je ova godina izuzetak sa povećanjem broja radnih dozvola za građevinarsvo zbog pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc, ali i drugim projektima.
– Ako gledamo broj izdatih radnih dozvola u BiH, vidimo da taj broj nije veliki i kreće se od 0,3 do 0,4 posto ukupnog broja zaposlenih u BiH i uglavnom se radi o radnim dozvolama koje su izdate osobama koje imaju ključnu ulogu u poslovanju nekog preduzeća, bilo da se radi o vlasnicima djelatnosti ili osobama iz uprave – navode iz ARZ.
Također, dodaju da se već godinama najveći broj radnih dozvola izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine.
Iz Agencije napominju da je zapošljavanje stranaca u BiH zakonski uređeno, sa razrađenim aktivnostima u domenu zakonodavstva, povezanosti institucija i kontrolnim mehanizmima.
Ističu da je zakonski okvir za zapošljavanje stranaca liberalan, neprestano se inovira, usklađen je sa zakonodavstvom zemalja EU i razvijenim zemljama i nudi brojne olakšice u svrhu privlačenja direktnih stranih investicija, mogućnosti sezonskog zapošljavanja, visokokvalifikovanog zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola osnivačima i ključnim licima u preduzećima bez ikakvih ograničenja, izuzeća izdavanja radnih dozvola izvan kvote i izuzeća od posjedovanja radnih dozvola.
– U Federaciji BiH radne dozvole izdaju kantonalne službe za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. U Republici Srpskoj, radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nadležna prema sjedištu poslodavca, dok je u Brčko distriktu BiH, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH nadležan organ za izdavanje radnih dozvola za rad stranaca u distriktu – precizirano je.
Osim ostalih uslova za izdavanje radnih dozvola, iz ARZ tvrde da je ključna stvar da se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca ne nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uslove u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole i da ulazi u utvrđenu kvote radnih dozvola na godišnjem nivou.
– Ključna stvar koju udruženja poslodavaca entiteta i Brčko distrikta BiH traže je povećanje kvota za zapošljavanje stranaca na godišnjem nivou, jer smatraju da se za pojedina zanimanja na tržištu rada u BiH već ne može naći potrebna radna snaga, već se mora uvoziti iz drugih zemalja. To je sada pitanje za nadležne organe vlasti kako uskladiti primjenu kvotnog sistema kao mehanizma kontrole zapošljavanja stranaca u BiH, prvenstveno kao mehanizma zaštite domaće radne snage, vodeći računa o eventualnim potrebama poslodavaca za masovnijim zapošljavanjem stranih radnika – naglašavaju iz ARZ.
Potcrtano je da se u svakim slučaju kvote mogu povećati na zahtjev poslodavaca, kao što je bio slučaj u ovoj godini, a bitno je reći da udruženja poslodavaca sudjeluju u kreiranju kvota za svaku godinu jer ih entitetski zavodi za zapošljavanje, kao nadležne institucije, uključe u ovu proceduru.
Inače, u Bosni i Hercegovini u periodu od 1. januara do 30. juna 2022. ukupno je izdato 1.270 radnih dozvola. Posmatrano po djelatnostima, 331 dozvola je izdata za građevinarstvo, 191 za trgovinu, 137 za poslovanje nekretninama, 106 za umjetnost, zabavu i rekreaciju, te 100 za prerađivačku industriju.
U 2021. izdato je 2.775 radnih dozvola, a prethodnih godina taj broj se kretao između 2.400 do 2.900, piše Fena.
