“Svi smo tu pomalo krivi. Krivi su i privatnici što su nagrađivanja bila dosta skromna. Naše zanatlije lako nađu posao u inostranstvu, gdje su izuzetno dobro cijenjeni. Ta ‘internet-generacija’ lako se odluči za odlazak u inostranstvo. Imaju na dlanu sve što se dešava u svijetu. Tako da je teško sa manjim platama zaustaviti odliv radne snage, pogotovo u zanatstvu”, kaže Јovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske
Nova građevinska sezona samo što nije počela, a preduzeća se ponovo suočavaju sa nedostatkom radnika, posebno zanatlija.
Njihov nedostatak na tržištu rada problem je već godinama. Obučenih i kvalitetnih majstora sve je manje, jer oni sa iskustvom odlaze u inostranstvo zbog većih plata i boljih uslova rada, prenosi RTRS.
Završnim radovima u građevinarstvu, Stevo Šolaja bavi se već sedam godina. Svoju firmu otvorio je prije godinu dana. Kao i u ostalim zanatskim djelatnostima, i on se suočio sa nedostatkom radne snage.
Nedostatak radne snage predstavlja veliki problem. Radnici sada traže velike dnevnice, čak 100 KM i više”, kaže Šolaja.
Međutim, ni velike dnevnice ne mogu da obezbijede kvalitetnog majstora. U Trebinju, koje je u posljednje vrijeme postalo jedno veliko gradilište, nedostatak je tesara, zidara i armirača.
Poseban problem su završni građevinski radovi, gdje već nedostaje iskusnih i kvalitetnih keramičara, fasadera, pa čak i molera u posljednje vrijeme”, naglasio je inžinjer građevinarstva Srđan Kardić.
Više je razloga za deficit radne snage.
“Svi smo tu pomalo krivi. Krivi su i privatnici što su nagrađivanja bila dosta skromna. Naše zanatlije lako nađu posao u inostranstvu, gdje su izuzetno dobro cijenjeni. Ta ‘internet-generacija’ lako se odluči za odlazak u inostranstvo. Imaju na dlanu sve što se dešava u svijetu. Tako da je teško sa manjim platama zaustaviti odliv radne snage, pogotovo u zanatstvu”, kaže Јovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske.
Interesovanje za zanatsku djelatnost mora se probuditi jer se i sve manji broj učenika odlučuje školovati za zanatlije. I oni koji se odluče za zanat, priznaju da je glavni razlog zagarantovan posao.
“Moj otac je bio bravar-zavarivač, a i mene zanima ta oblast”, kaže Mladen Miletić, učenik Tehničke škole u Doboju.
Da bi privukli veći broj učenika za zanatska zanimanja, škole već sada počinju kampanje.
“Nastojaćemo da u saradnji sa direktorima osnovnih škola, još do juna, do početka upisa, izvršimo kampanju i predavanja učenicima o svim našim zanimanjima. Ove godine ćemo u kampanji dati prednost zanatskim zanimanjima u odnosu na tehnička zanimanja”, poručio je Dragan Dostanić, direktor Tehničke škole u Doboju.
Marinko Umićević, direktor Fabrike obuće Bema, naglašava da je pitanje svih pitanja – obavezna srednja škola, kao što je Srbija uvela prije dvije godine.
“Srbija je tim dosta problema riješila. To Hrvatska ima odavno, samo je kod nas srednja škola neobavezna. Moramo raditi na promovisanju zanimanja i mijenjanju percepcije”, kaže Umićević i pita “zašto je sramota biti radnik”.
Struka je saglasna – ako ne budemo imali dovoljno zanatlija, moraćemo ih uvoziti. Već smo počeli, i to iz Turske, Bangladeša, Šri Lanke…
