Radnik se ugovorom o radu u osnovi obvezuje da će određeni broj sati tjedno, uz plaćanje poslodavca, biti na raspolaganju i obavljati poslove prema uputama i pod nadzorom poslodavca.
Godišnji odmor je pravo radnika namijenjeno njegovom odmoru i rekreaciji, uzimajući u obzir potrebe procesa rada. Iako su zakonom propisani obvezni dnevni i tjedni odmori, godišnji odmor je praktički jedini način na koji radnik može osigurati dulji neprekidni odmor i regeneraciju.
Kako bi radnik mogao slobodno koristiti svoje pravo na godišnji odmor bez negativnih posljedica, zakonom je propisano da se godišnji odmor može koristiti u više dijelova, ali barem jedan dio mora trajati najmanje dva tjedna. Tijekom godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu se uračunava u radnu obvezu.
S obzirom na prirodu samog odmora i zakonske odredbe, radnik za vrijeme godišnjeg odmora nije uključen u proces rada poslodavca, ne obavlja poslove i obveze radnog odnosa te nije pod kontrolom ili uputama poslodavca. Stoga poslodavac nema pravo kontaktirati radnika na bilo koji način tijekom trajanja godišnjeg odmora, niti je radnik dužan odgovarati na pozive ili poruke vezane uz obavljanje poslova.
Isto vrijedi i za bolovanje te vrijeme dnevnog i tjednog odmora. Međutim, moguće je da se radniku odredi pripravnost za rad tijekom odmora, što znači da se mora odazvati pozivu poslodavca u određenim situacijama.
Napomena: Ove informacije su općenite prirode i mogu se razlikovati u različitim pravnim sustavima. Uvijek je preporučljivo konzultirati stručnjaka za radno pravo ili sindikat kako biste dobili specifične informacije i savjete u vezi s vašim individualnim situacijama, piše Pressmediabih.
