Stamatović, magistarka međunarodnog prava u oblasti ljudskih prava, koja se bavi istraživanjima u oblasti etike AI, upozorila je da se sada etičkim implikacijama praktično isključivo bave etički bordovi velikih organizacija koje izučavaju AI.
“To su interni kontrolni sistemi, oni nemaju nikakvu obavezu osim prema sebi i prema novcu koji se koristi za finansiranje“, rekla je Stamatović za Forbes Crna Gora.
Ona je navela da postoje inicijative globalnog tipa, ali „da su to samo inicijative“.
„Mi jako malo znamo o tome i jako malo možemo u pravnom smislu i da regulišemo. Za to je potrebno vrijeme, a svjedočimo da je razvoj AI eksponencijalan i onda je svaka regulativa uvijek barem jedan korak iza”, kazala je Stamatović.
Ona je saglasna sa određenim procjenama da Opštu vještačku inteligenciju (AGI) nećemo doživjeti, ali i sa tim da se to ne može reći sa potpunom sigurnošću, jer fali transparentnosti.
Stamatović je navela da je potencijalnih implikacija jako puno, od političko-društvenih do psiholoških.
Kako je rekla, pitanje je kako će se mijenjati svijet, kako će se mijenjati vrijednosti, ili odnos prema njima.
“A naravno, ako uzmemo tu opciju gdje će AI moći samostalno da zaključuje, onda je logično da postoji i direktan strah od djelovanja“, kazala je Stamatović.
Ona je rekla da je to ogromna moć i da je samim tim i sa regulacijom, a kamoli bez nje, ogroman prostor za zloupotrebu.
Inženjer mašinskog učenja i osnivač MAIA Nikola Bulatović za Forbes Crna Gora je kazao da je procjena Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) da će do 2030. godine oko 800 miliona poslova biti zamijenjeno.
To, kako je pojasnio, znači da će na neki način biti automatizovani i unaprijeđeni, a isto tako će veliki broj novih poslova nastati.
„Međutim, sama brojka od nekoliko stotina miliona govori koliko se dramatično brzo mijenja svijet usljed napretka AI”, dodao je Bulatović.
Kada je u pitanju AGI, on je bliži procjeni grupe stručnjaka koja smatra da to neće ići tako brzo kao što se predviđa.
“Vjerovatnije je da to nećemo dočekati. Brojni naučnici upućuju da će se čekati desetine ili stotine godina. U ovom trenutku generalna vještačka inteligencija ja na nivou naučne fantastike”, naveo je Bulatović.
On je podsjetio da nije prvi put da se proboji u AI oblasti proglašavaju kao da je dostinut nivo AGI, kao i da ne postoji opšti naučni konsenzus oko same definicije AGI.
Bulatović je kazao da su sadašnji AI sistemi specijalizovani da rješavaju jedan zadatak, na kojem su obučeni.
AGI sistem bi, kako je pojasnio, trebalo da povezuje različite naučne discipline i kvalitetno rješava sve zadatke koje mu zadamo.
Bulatović je naveo da se često AGI definiše i kao inteligencija na ljudskom nivou.
„Međutim, ni čovjek ne posjeduje generalnu inteligenciju, uspješni smo u jednoj vrsti zadataka, a veoma loši u drugoj”, dodao je Bulatović.
On smatra da su ključne tri stvari da bi se ostvario značajan napredak u oblasti kako bi se približili AGI – pomak u boljem shvatanju video podataka, u generisanju i planiranju dužih sekvenci i budućih akcija, kao i u oblasti nenadgledanog učenja.
“Veliki broj AI sistema kojima danas svjedočimo su dio nadgledanog mašinskog učenja“, rekao je Stamatović.
Učenje je, kako je naveo, nadgledano u smislu da čovjek AI sistemima unaprijed daje tačne odgovore, da bi oni mogli kreirati pravila po kojima bi došli do tih odgovora.
„Sistemi nenadgledanog učenja imaju sposobnost učenja iz neoznačenih podataka, kada odgovori nisu unaprijed poznati. Takvi sistemi samostalno pronalaze pravila i šablone u podacima i koriste ih za generisanje odgovora”, kazao je Bulatović.
Kako se navodi, proboj u svijetu AI posljednjih godina govori da nije nemoguće zamisliti momenat gdje bi došlo do toliko ubrzanog razvoja da AGI postane realnost.
“Nije nemoguće, veoma mali prostor za takvu vrstu naučnog proboja zaista postoji“, smatra Bulatović.
Prema njegovim riječima, AGI proboj se može desiti ovog minuta, a može i za hiljadu godina.
Realnija je, kako je ocijenio, druga opcija.
„Iako je vjerovatnoća da se AGI desi u skorijem roku samo malo veća od nule, čak i to malo je izuzetno značajno za čitav svijet”, upozorio je Bulatović.
Kako se navodi, intenziviranje spekulacija oko AGI počelo je dešavanjima u kompaniji OpenAI, koja je stvorila ČetGPT.
Upravni odbor je otpustio direktora Sema Altmana, pa ga vratio na tu poziciju, a Rojters je objavio da je prije smjene nekoliko naučnika iz OpenAI upozorilo da je došlo do proboja u AI oblasti, koji bi mogao da bude prijetnja po čovječanstvo.
Nepotvrđene informacije, iako do sada nije detaljno objašnjeno o čemu se radi, govore da je taj proboj upravo vezan za AGI, i to najviše na polju matematike, a ta oblast je ključna u razvoju AGI, jer je u matematici moguć samo jedan tačan odgovor.
Tu se ogleda ključna razlika između uske AI i AGI.
Uprošćeno objašnjenje bi bilo da uska AI zaključuje da je dva plus dva jednako četiri, zato što ima baze podataka u kojima to piše, i ako bi nekim slučajem promijenili podatke da piše da je zbir pet, onda bi odgovor koji bi dobili od aplikacije kao što je ČetGPT bio da je dva plus dva jednako pet.
Međutim, AGI bi trebalo da razumije pojam brojeva i pojam aritmetičkih operacija i da tako uvijek zaključi da je dva plus dva četiri, koliko god baze pokazivale drugačije.
Glavni naučnik i jedan od osnivača OpenAI, Ilja Sutskever, kazao je da vještačka inteligencija nije ništa drugo do digitalni mozak unutar velikih kompjutera.
„U ovom trenutku su digitalni mozgovi mnogo manje pametni od ljudskih. Kada pričate sa bottom, odmah shvatite da nešto nije u redu, da je puno rupa, ali to je privremeno stanje“, rekao je Sutskever.
Prema njegovim riječima, u jednom trenutku u budućnosti će računari biti ili jednako pametni, ili pametniji od ljudi.
U manjini su naučnici koji vjeruju da AGI predstavlja prijetnju po čovječanstvo, ali još manje je onih koji se usuđuju da garantuju da je tako.
“Odmetanje je realna opasnost. Svi su sada svjesni i zainteresovani za AI, mnoge firme rade na tome, a nisu svi transparentni”, upozorio je Sutskever u nedavnom govoru, prenosi Borba.me.
