Uspoređujući broj zaposlenih u Federaciji BiH na kraju aprila ove u odnosu na kraj aprila prošle godine, vidljiv je porast za gotovo sedam hiljada. Zanimljivo je da je najveći rast ostvaren u samo mjesec dana, odnosno od kraja marta do kraja aprila, kada je posao našlo gotovo tri i pol hiljade nezaposlenih, piše Večernji list BiH.
Porezna uprava Federacije BiH objavila je kako je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. aprila 2024. godine 546.178. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. aprila 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 539.303, ovaj broj je veći za 6875, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. marta 2024. godine, kada je iznosio 542.715, veći je za 3463.
Kada se analiza situacija sa zaposlenim osobama po pojedinim kantonima, primjetan je rast u njih osam. Najveći broj zaposlenih bilježi Sarajevski kanton i to 148.692, što je porast od 2658 u odnosu na godinu prije. Slijedi Tuzlanski kanton, u kojem je na kraju aprila bilo 105.044 zaposlenih, što je pak porast od 1084 u odnosu na kraj aprila prošle godine. Na trećem mjestu je Zeničko-dobojski kanton s 87.525 zaposlenih i porastom od 426, dok četvrto mjesto drži Hercegovačko-neretvanski kanton s 56.658 zaposlenih, ali i znatno većim porastom u odnosu na ZDK; u ovom kantonu u godinu dana broj zaposlenih porastao je za respektabilnih 1277. Srednjobosanski kanton bilježi 51.949 zaposlenih, a slijede Unsko-sanska s 39.323 te Zapadnohercegovački kanton koji, iako prostorno manji, ima iznimno dobre pokazatelje – dokaz je brojka od 22.528 zaposlenih, što je porast od 669 u odnosu na lani. U Hercegbosanskom kantonu zaposleno je 11.712 osoba, što je rast od 142, a slijede Bosansko-podrinjski sa 7483 te Posavski kanton s 5869 zaposlenih na kraju aprila.
Brojke koje jasno ukazuju na solidan porast broja zaposlenih trebaju biti dodatni vjetar u leđa vlastima kada je riječ o nastavku provedbe reformi na tržištu rada, ali i svih drugih koje se vežu uz poslovno okružje, počevši od smanjenja birokratskih procedura, digitalizacije pa do ostvarivanja snažnijih veza s iseljeništvom koje može biti vrijedan glas u promociji investicijskih potencijala. Nove prilike izviru i iz nove geopolitičke stvarnosti koja u određenoj mjeri prisiljava Europsku uniju da, uslijed brojnih izazova, traži geografski bliža područja za ulaganje. Nedavni vanredni summit Europske unije koji je kao temu imao i donošenje novog europskog dogovora o konkurentnosti, koji pak uvažava novu geopolitičku stvarnost te poziva na ojačavanje dugoročne konkurentnosti, prosperiteta i vodstva na globalnoj pozornici, mogao bi imati i indirektne posljedice na bh. ekonomiju.
