Povećanje očekivanog životnog vijeka uticaće i na donju starosnu granicu penzionisanja, prenosi “Blic“.
Istovremeno se predlaže povećanje za 2/3 godine (osam mjeseci) od očekivanog rasta preostalog životnog vijeka za osobe rođene 1964. ili kasnije. Ovo podrazumijeva podizanje starosne granice za penzionisanje za jedan do dva mjeseca po kohorti rođenja, što rezultira jednom godinom po deceniji.
Tako bi osoba rođena 1974. godine morala da radi godinu dana duže od onih rođenih 1964, dok bi osobe rođene 1984. godine trebalo da rade dvije godine duže.
Povećanje očekivanog životnog vijeka uticaće i na donju starosnu granicu što znači da će se starosna granica za odlazak u penziju vremenom mijenjati za svakog pojedinca.
Najavljujući ove mjere krajem prošle godine vlada je saopštila da vjeruje da će povećanje starosnih granica, bolje starosne penzije za osobe sa invaliditetom i promjena regulacije minimalnih stopa u državnim starosnim penzijama doprinjeti pravednijem penzijskom sistemu u budućnosti, prenosi “b92”.
