Kompanija za čišćenje tepiha, građevinska firma, marketinška agencija – to su samo neka od preduzeća koja učestvuju u najvećem dosadašnjem istraživanju u Njemačkoj koje se odnosi na uvođenje četvorodnevne radne sedmice. “Četiri dana” je radni naziv ovog eksperimenta. Kako i u kojem obliku će smanjiti radno vrijeme zaposlenima, to je od početka bilo prepušteno samim kompanijama odnosno njihovom vođstvu.
Neke firme su koristile klasični model: slobodni petak za sve. Druge su omogućile svojim zaposlenima da četiri sedmice rade po pet dana, a zatim dobiju petu radnu sedmicu potpuno slobodnu. Ili je zaposlenima smanjeno dnevno radno vrijeme. Ali, kako je četvorodnevna radna sedmica funkcionisala posljednjih pet mjeseci?
Na zidu kancelarije organizatora putovanja Kotstra Šifsreisena u Minsteru od februara visi šareni raspored, koji podsjeća na tepih napravljen od raznih krpica. Kompanija je podijelila zaposlene u dvije grupe: jedna polovina ima slobodan ponedjeljak, druga slobodan petak. Kancelarija je od tada znatno praznija.
Takođe, morali su skratiti radno vrijeme predviđeno za javljanje na telefone, kako bi mogli produktivnije raditi. “Svi su imali svoje uspone i padove”, kaže direktor Julius Greler u petom mjesecu pilot-projekta. Od početka je bio uvjeren da treba smanjiti sedmično radno vrijeme i želio je to isprobati u svojoj firmi, piše “DW”.
Ovaj turoperator organizuje krstarenja i biciklističke ture, prije svega po Nizozemskoj. Sada, neposredno pred ljetne odmore, bliži im se vrhunac sezone. Ali kratko prije toga došlo je do poplava i izlivanja Dunava, što se odrazilo na njihove turističke ture i aranžmane.
Četvorodnevna radna sedmica za ovu firmu nije bila samo pozitivna. “Isto tako je uzrokovala stres zaposlenima jer je mnogo posla ostajalo nedovršeno zbog njihovog slobodnog dana”, kaže Greler.
Na pitanje je li se ipak isplatilo, odgovor direktora je jasan: “Može se primijetiti da se ljudi osjećaju odmornije, da subjektivno nisu imali problem odraditi svoje zadaće u skraćenom radnom vremenu.” Zaposleni nisu više imali nakupljenih prekovremenih sati, produktivnost je ostala ista, a odgovor od gostiju bio je pozitivan.
Čak 80 odsto zaposlenih je ocijenilo projekt kao uspješan, kaže Greler. Iako to za njega kao šefa znači dodatni organizacioni napor, on želi nastaviti s četvorodnevnom radnom sedmicom i nakon završetka eksperimentalnog projekta.
Julia Bakman sa Univerziteta u Minsteru analizira podatke iz studije: ona i njene kolege redovno razgovaraju s kompanijama, odnosno poslodavcima i zaposlenima. Saradnici dobrovoljno nose pametne satove: fitnes-satove, koji mjere njihov puls i recimo, kvalitet sna.
U svim firmama ovaj projekt ne protiče tako glatko kao u Minsteru, kaže Julia Bakman. Toliko se u ovom trenutku može reći – iako podaci još nisu službeno analizirani. “Najviše nas zanima perspektiva zaposlenih”, kaže istraživačica.
“Mnogi od njih gledaju na četvorodnevnu radnu sedmicu pozitivno, dok su drugi skeptični. Ako se, na primjer, svaki dan radi sat vremena duže da bi se dobio jedan slobodan dan, neki to, zavisno o branši, doživljavaju kao veliko opterećenje.” Njen zaključak je da mnogi zaposleni žele fleksibilnije radno vrijeme, ali da ono ne mora nužno biti raspoređeno na četiri dana.
A kakva su iskustva s četvorodnevnom radnom sedmicom imali poslodavci odnosno firme? Julia Bakman je primijetila da dogovoreno smanjeno radno vrijeme uz isti obim posla zaposleni nisu uvijek mogli ispoštovati i da je prilagođavanje za neke kompanije bilo teško, zavisno o branši, veličini ili kulturi poslovanja preduzeća.
Ali kompanije su imale i prednosti i profitirale od toga. “Kada su firme promovisale četvorodnevno radno vrijeme u oglasima za posao, broj prijava je znatno porastao, pri čemu se kvalitet kandidata odnosno njihovih aplikacija nije smanjio”, kazala je.
“To je velika šansa, jer je nedostatak kvalifikovanih radnika mnoge firme i naveo da učestvuju u istraživanju”, primjećuje Julia Bakman, koja je oprezno optimistična. Zaključuje kako četvorodnevna radna sedmica nije prikladna za svako preduzeće, ali da mnogima može donijeti prednosti. Rezultati studije konačno će biti analizirani i stavljeni na raspolaganje na jesen.
Neke njemačke firme su od 1. februara uvele eksperimentalni četvorodnevnu radnu sedmicu. Eksperiment u kojem učestvuje 45 kompanija trajaće šest mjeseci, a zaposleni će zadržati sadašnje plaće uprkos smanjenoj satnici. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
Projekat naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje vlada nedostatak kvalifikovanih radnika. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i očuvaju fleksibilnost i nezavisnost koju su stekli tokom pandemije, prenosi “Index“.
