Nalazi studije objavljeni su u časopisu „Menopauza“.
Smatra se da su za to „zaslužne” tjelomjere – strukture koje djeluju kao zaštitni faktori na hromozomima, piše “RTS“.
Poznato je da se kratke tjelomjere često nalaze kod ljudi sklonih bolestima.
Istraživači su pregledali i anketirali više od 1.200 žena koje su bile u postmenopauzi, koje su iz različitih sredina i različitog socio-ekonomskog statusa.
Jedna ranija studija manjeg obima otkrila je duže tjelomjere kod starijih mama.
Činjenica je da žene boljeg finansijskog statusa i obrazovanja, nerijetko odlažu osnivanje porodice kako bi gradile karijeru, dok one sa lošijim ekonomskim statusom, uglavnom ranije dobiju djecu.
Imućnija žena vođena karijerom koja dobije djecu kad je starija, vjerovatno će imati duže tjelomjere zbog različitih faktora, uključujući pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, bolju ishranu i poslove koji ne utiču negativno na fizičko stanje organizma, zaključili su istraživači.
Vodeća autorka studije, Čejs Latur sa Univerziteta u Severnoj Karolini, rekla je: „Žene koje su rodile posljednje dijete kasnije u životu vjerovatno će imati duže tjelomjere koje su vrsta biomarkera dobrog zdravlja i dugovječnosti”.
Testovi krvi pokazali su da su žene koji su dobile posljednje dijete u tinejdžerskom dobu ili tokom treće decenije života, imale kraće tjelomjere od onih koje su osnovale porodicu kasnije.
Istraživači su se fokusirali i na stanje leukocita, vrstu bijelih krvnih zrnaca koja igra ključnu ulogu u borbi protiv infekcija i bolesti.
„Ovi novi nalazi, u kombinaciji sa rezultatima prethodnih opservacionih studija, sugerišu da su starost majke i drugi ključni reproduktivni faktori u korelaciji sa dužinom tjelomjera kod žena u menopauzi. Ovo bi moglo imati implikacije na naše razumijevanje dugoročnog zdravlja ženske populacije”, rekla je Latur.
Iako istraživači koji su radili na ovoj studiji smatraju da rađanje u kasnijoj dobi, može uticati na dužinu tjelomjera, pa samim tim i na produženje životnog vijeka, drugi su uvjereni da je riječ o tome da je „sposobnost rađanja kasnije u životu vjerovatno pokazatelj dobrog zdravlja i stoga je uzročnost obrnuta”.
Oni zaključuju drugačije – Umjesto da starost trudnice trudnoće utiče na dužinu tjelomjera, dužina tjelomjera omogućava trudnoću u kasnijim godinama.
„Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo da li starije doba majke pri posljednjem rođenju dovodi do produženja tjelomjera, ili dužina tjelomjera služi kao zamjena za opšte zdravlje i pomaže sposobnosti žene da u kasnijim godinama dobije dijete”, kaže dr Stefani Fubion, medicinski direktor Sjevernoameričkog društva za menopauzu.
