Osim što je razvrstavate kad bacate smeće, pakirate stvari u nju, koristite prilikom kupovine namirnica, pijete iz nje, činjenica je da je i jedete. Drugim riječima, plastika ne zagađuje samo oceane, mora i životinjski svijet, već i naša tijela. Sadrži štetne hemikalije odnosno endokrine disruptore poput bisfenola A (BPA) i ftalata, koji mogu poremetiti hormonalni sistem.
Zastrašuje i izvještaj objavljen u časopisu Environmental Science & Technology koji je identifikovao više od 4.000 hemikalija koje se koriste u plastičnim proizvodima, od kojih su mnoge klasificirane kao opasne za ljudsko zdravlje. Nije teško zaključiti da je mikroplastika prisutna posvuda i dugotrajna izloženost organizma ovim disruptorima povezuje se s brojnim bolestima, a konačno rezultira i s padom kvalitete života svakog pojedinca.
Plastična realnost
Gledajući na globalnom nivou, prosječna osoba unese čak pet grama plastike svake sedmice. To je otprilike 21 grama mjesečno, a nešto više od 250 grama godišnje. Pojednostavljeno, sedmično u svoje tijelo unesemo jednu kreditnu karticu i to kroz:
Hranu poput morskih plodova, soli, vakumirane hrane te kroz voće i povrće
Naše česme
Plastičnu ambalažu za hranu i vodu
Odjeću
Igračke
Beauty proizvode, a posebno lak za nokte
Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode, analizom potrošnih proizvoda, oni s najvišim zabilježenim nivoima plastike uključuju školjke, pivo i sol. Osim toga, nalazi upozoravaju da je problem plastične onečišćenosti univerzalan i direktno utječe na ljude.
Tihi neprijatelji našeg zdravlja
Globalno svake godine proizvedemo oko 400 miliona metričkih tona plastike, od čega velik dio završi na odlagalištima otpada i u vodenim ekosistemima. Plastika s vremenom ulazi u hranu i vodu koju konzumiramo te pronalazi put u mnoga tjelesna tkiva, uključujući naš mozak, reproduktivne organe i kardiovaskularni sistem, prenosi CNN.
Utjecaj mikroplastike na crijevni mikrobiom i probavni sistem
Mikroplastika je okidač za brojne ozbiljne bolesti poput raka, astme, neplodnosti i dijabetesa. Osim toga, može izazvati promjene u crijevnom mikrobiomu, što rezultira neravnotežom između korisnih i štetnih bakterija, a to možemo prepoznati po simptomima poput:
bolova u trbuhu,
nadutosti
neredovnosti pražnjenja crijeva.
Osim fizičkih učinaka na probavni sistem, mikroplastika može dovesti do hemijske toksičnosti, što uključuje unos i nakupljanje okolišnih toksina, kao što su teški metali i policiklični aromatski ugljikovodici, prenosi Živim.hr.
Kad je riječ o učincima na dišni sistem, mikroplastika može izazvati oksidativni stres u dišnim putovima i plućima prilikom inhalacije, popraćeno uz kašalj, kihanje i otežano disanje uslijed upale i oštećenja. Također može dovesti do umora i vrtoglavice zbog niskog nivoa kisika u krvi. Nedavna istraživanja su pokazala vezu između nano plastike i oštećenja mitohondrija u ljudskim respiratornim stanicama. Mikroplastika može funkcionisati kao nosač drugih okolišnih toksina povećavajući rizik od razvoja hronične opstruktivne plućne bolesti,pišu Vijesti
Šansa za čišći planet
Sve su ove navedene opasnosti za ljudski i životinjski svijet prepoznali i na globalnom nivou te pokrenuli Global Plastics Treaty, međunarodni sporazum koji ima za cilj regulisati korištenje plastike i smanjiti njezin negativan utjecaj na naš planet. Ideja nije samo ograničiti višak plastike u našim životima, već i pronaći održiva rješenja koja bi omogućila ponovnu upotrebu i reciklažu materijala. Što čišći planet, čišći smo i mi i naše tijelo
