Konzumacija mesa na globalnom nivou u proteklih 50 godina se izuzetno brzo povećala, a po podacima Kancelarije UN-a za hranu i poljoprivredu najviše mesa na našoj planeti danas pojedu Amerikanci, Australijanci i Evropljani.
Proizvodnja mesa danas je gotovo pet puta veća nego ranih šezdesetih godina kada se godišnje proizvodilo oko 70 miliona tona, a tokom 2017. ta brojka je porasla na 330 miliona tona mesa. Glavni razlog tome je puno veći broj stanovnika zemlje, pišu britanski mediji.
U razdoblju od 1960. do 2017. svjetska populacija se više nego udvostručila, pa tako danas na Zemlji živi (i jede) više od 7,6 milijarda ljudi, a prije 60 godina nas je bilo tri milijarde.
Međutim povećanje broja stanovnika nije jedini razlog povećanja konzumacije mesa. Naime, širom svijeta ljudi su postali bogatiji, pa češće konzumiraju meso iz čega proizlazi da se ono najčešće jede u bogatim zemljama.
Na vrhu spiska najvećih svjetskih konzumenata mesa su Amerikanci i Australijanci. Po UN-ovim podacima tamo prosječan stanovnik pojede oko stotinu kilograma mesa godišnje, što je ekvivalent polovini goveda ili 50 pilića.
Meso u velikim količinama jedu i u zapadnoj Evropi gdje svaki stanovnik prosječno godišnje pojede između 80 i 90 kg mesa.
Međutim, u siromašnim zemljama je situacija drugačija. Primjera radi, prosječni Etiopljanin godišnje pojede samo sedam kilograma mesa, stanovnik Ruande osam kilograma, a Nigerije devet. Za poređenje, to je deset puta manje mesa nego što ga godišnje pojede prosječni Evropljanin.
Po svemu iznesenom jasno je da se meso češće i više jede u bogatijim zemljama, a takvo stanje vlada zadnjih pedesetak godina.
U bogatim državama konzumacija se povećala, u siromašnim ostala ista
Po podacima UN-a u pojedinim zemljama se prosječna konzumacija mesa gotovo dvostruko povećala, dok je u siromašnim ostala ista.
U Keniji se konzumacija mesa gotovo uopšte nije promijenila od 1960.
Nasuprot tome, prosječan Kinez je šezdesetih godina prošlog vijeka konzumirao godišnje prosječno pet kilograma mesa, a osamdesetih godina ta se količina povećala na 20 kg, da bi po posljednjim podacima Kinezi u moderno doba konzumirali više od 60 kg godišnje.
Slična je situacija Brazilu, gdje se konzumiranje mesa od 1990. gotovo udvostručilo.
Priča za sebe je Indija. Premda su se tamo prosječna primanja od 1990. utrostručila, konzumacija mesa ostala je ista. Treba istaći i da je pogrešno vjerovanje po kome je Indija većinski vegetarijanska zemlja. Po nacionalnim podacima čak dvije trećine Indijaca jedu neku vrstu mesa, ali uprkos tome Indijci konzumiraju samo 4 kg mesa po osobi godišnje, što ih svrstava na dno svjetske lestvice. Djelimično je razlog tome izbjegavanje određenih vrsta mesa zbog vjerskih razloga.
Nutricionisti: Zamijeniti crveno meso piletinom
U određenim okolnostima konzumiranje mesa može biti korisno. Umjerene količine mesa i mliječnih proizvoda mogu da utiču na poboljšanje zdravlja ljudi, posebno u zemljama s niskim primanjima gdje ishrana najčešće nije raznolika, ali u mnogim zemljama potrošnja mesa daleko nadilazi temeljnu korist kada su posrijedi prehrambene vrijednosti.
Štaviše, konzumacija previše mesa može predstavljati rizik za zdravlje. Ranija istraživanja, ali i službeno saopštenje Svjetske zdravstvene organizacije iz 2015. upućuju na to da prekomjerna konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina povećavaju rizik od razvoja srčanih oboljenja, moždanog udara i nekih vrsta karcinoma.
Ljubitelji mesa odbacuju takve navode, a SZO pojašnjava da su sastojci koji mesne prerađevine čine nezdravima upravo konzervansi, pojačivači okusa, dim i slični faktori.
Nutricionisti vjeruju da bi korak prema boljem zdravlju mogla da bude zamjena crvenog mesa i slanine u ishrani pilećim mesom i podsjećaju da meso iz ishrane ne treba izbaciti, već bi trebalo konzumirati domaće meso bez aditiva, javlja “Hina”.
