Visoke temperature i vlažnost vazduha ljeti izuzetno pogoduju razmnožavanju bakterija u hrani pa vas iz ukusnog ljetnjeg ručka koji ste malo duže ostavili u kuhinji ili zaboravili da odmah stavite u frižider mogu vrebati salmonela, stafilokoka ili klostridija, koje su izazivači ozbiljnog trovanja organizma.
Stručnjaci upozoravaju da je na visokim temperaturama posebno rizično u ishrani koristi meso i mesne prerađevine, jaja, mliječne proizvode, sladolede, razne sosove i prelive na bazi majoneza, krem-sira i pavlake, a problem može stvoriti i loše oprano voće i povrće.
Živka Vlajković, nutricionista iz Savetovališta za ishranu djece i omladine pri dječjem dispanzeru Doma zdravlja Zemun, ukazuje da su lhetnje crijevne zaraze veoma česte, ali i da se od njih možemo lako zaštititi.
– Savjetujem da se kuvana hrana i povrće u ovim mjesecima čuva na šporetu ili otvorenom samo dok se ne ohladi, nakon toga mora ili u frižider, ili da se baci kako bi se izbjeglo trovanje. Najrizičniji na visokim temperaturama su definitivno jaja i meso, jer ako nisu pravilno termički obrađeni iz njih vrebaju salmonela i išigela, ali i jako mnogo drugih zagađivača. Te bakterije se jako brzo razmnožavaju i zato je bitno da mljeveno meso ne čuvate više od dva dana u frižideru. Takođe, ako ste kupili meso i zatim ga pola sata vozili u autobusu na visokim temperaturama, ili ga odmah spremite i pojedite, ili ga bacite – kaže Vlajkovićeva.
Ona upozorava da čak pojedinim namirnicama poput krompira, spanaća ili zelenih salata ne pogoduje čuvanje u frižideru.
– Sve vrste zelenih salata, krastavci i sveže ceđeni sokovi veoma brzo gube svoju nutritivnu vrednost i zato je savet da ih popijete ili pojedete 10 minuta nakon što ste ih spremili. Opasnost ljeti može da vreba i iz ribe, koja je isto lako kvarljiva samo za dva dana, a veoma je važno mlijeko i mliječne proizvode držati isključivo u frižideru i proveravati rokove trajanja. Česta zabluda u vezi sa kvarenjem hrane jeste da se takve namirnice lako prepoznaju po mirisu, boji, izgledu. Međutim, bakterije takve promjene izazivaju tek poslije dužeg djelovanja, pa često i naizgled ispravna hrana može da bude zagađena, a samim tim i opasna po čovjeka. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti – kaže Vlajkovićeva.
