Angelika (lat. Angelica archangelica)
(Takođe poznata kao anđelika, kravujac, anđeoski korijen, anđeosko drvo, siriš, trubaljka, kadlinac, sirišica, zubača, kravačac)
Ovoj lijepoj biljci odgovara vlažno tlo pa najčešće raste na vlažnim livadama te u blizini rijeka i jezera. Njen korijen, listovi i sjeme obiluju snažnim ljekovitim svojstvima. Korijen i sjeme se sakupljaju u oktobru i novembru, a listovi prije i poslije cvatnje. Suši se na sjenovitom prozračnom mjestu. Korijen se upotrebljava kod probavnih smetnji, proljeva, nadutosti, bolova i grčeva u želucu, gastritisa, enteritisa, kolitisa, čireva na želucu i dvanaestercu. Pomaže kod gihta i reumatskih bolesti. Ima snažno antibakterijsko djelovanje, može pomoći prilikom ublažavanja bronhitisa, kašalja, gripa i prehlade. Sjeme ove biljke je poznato kao snažan diuretik. U tom slučaju konzumira se u omjeru jedna čajna kašičica na jednu šoljicu vode.
Listovi se u narodnoj medicini koriste za izradu ljekovite tinkture koja je izvrsna pomoć kod želučanih tegoba.
Kupka protiv reume
Sastojci:
200 g nasjeckane angelike (cijela biljka)
5 l hladne vode
Priprema: Angeliku stavite u hladnu vodu i ostavite da odstoji 10-12 sati. Nakon što je pripravak odstajao, kuvajte ga 15-30 minuta. Zatim ga procijedite, ulijte u kadu i uživajte u zdravoj kupki. Ostanite u kupki desetak minuta. Ponavljajte prema potrebi.
Čaj protiv probavnih smetnji, prehlade i kašlja
Sastojci:
1 kašičica korijena angelike
3/4 šoljice vode
Priprema: Vodu u koju ste stavili korijen angelike zagrijte do vrenja. Maknite s vatre, poklopite, ostavite da odstoji pet minuta i procijedite. Ovu količinu čaja podijelite u dvije doze i popijte tokom dana.
Borovica (lat. Juniperus communis)
(takođe poznata kao borovac, brinje, brin, fenja, kleka, klekinja, smreka, šmrika, venja, smrča)
Ovo je zimzelena biljka koja zavisno od staništa može rasti u obliku niskog, širokog grma, no u odgovarajućim uslovima može izrasti i do sedam metara u visinu. Krase je sitni, igličasti listovi i privlačni plavi, mesnati plodovi koji sa zrenjem poprimaju ljubičastu boju.
Najčešće je nalazimo na pašnjacima, suvim obroncima i šumama. Borovica cvate u aprilu i maju. Plodovi dozrijevaju u jesen, a beru se u drugoj polovini jeseni. Suše se na vazduhu, rašireni u tankom sloju. Borovica jača organizam, čisti krv, pospješuje detoksikaciju.
Koristi se za ublažavanje probavnih i želučanih tegoba. Snažan je diuretik i izvrsno sredstvo za uklanjanje kamenca i pijeska iz žučnog i mokraćnog mjehura te bubrega. Pomaže kod upala i infekcija, reume, gihta, išijasa. Olakšava iskašljavanje i ublažava astmu. Izvrsna je prirodna pomoć kod kožnog osipa, oteklina i ozeblina. Plodovi borovice (bobice), koriste se u obliku sokova, čajeva, tinktura, a bobice možete i konzumirati dok su svježe. Iglice borovice, svježe ili osušene, dodaju se raznim čajevima.
Čaj od bobica borovice
Sastojci:
2 kašike zdrobljenih bobica
½ l vode
Priprema: Bobice prelijte kipućom vodom, poklopite, ostavite oko 30 minuta, a zatim procijedite. Pijte po jednu šoljicu tri puta dnevno, prije jela. Za čišćenje jetre i bubrega pijte po jednu čašicu svaka tri sata, u razdoblju od sedam dana.
Sirup za liječenje disajnih organa
Sastojci:
500 g borovica
3 l vode
med
Priprema: Borovice kratko prokuhajte u vodi te ih potom zgnječite pa ponovo prokuhajte. Prokuhanu masu protisnite kroz sito, a u ohlađeno dodajte meda koliko je potrebno da biste dobili sirupastu smjesu. Djeca: tri puta dnevno po jednu čajnu kašičicu, sat prije obroka. Odrasli: tri puta dnevno po dvije čajne kašičice, sat prije obroka.
Čičak (lat. Arctium lappa)
(takođe poznat kao repuh, lepušina, lapak, čakalj, zeleni čičak, konjski čičak, veliki čičak, gorki lepuh, veliki lepuh, polušina)
Zbog svoje raširenosti čičak je poznat kao “dosadni korov”, no u narodu je vrlo cijenjen zbog izuzetno ljekovitih svojstava. U jesen bere se korijen čička, koji se potom suši na toplom mjestu. Prije sušenja ga je potrebno očistiti, oprati i prerezati po dužini. Korijen čička pomaže kod kožnih i polnih bolesti, čireva, ekcema, akni. Suzbija opadanje kose i potiče njen rast. Prirodni je diuretik – potiče izlučivanje mokraće. Lišće ublažava nadutost i želučane tegobe, pomaže kod raznih kožnih osipa. Sjeme se koristi za sve navedene bolesti, ali je još djelotvornije od lišća i korijena.
Čaj od korijena i lišća za čišćenje jetre i krvi
Sastojci:
1 čajna kašičica korijena i lišća
½ l vode
Priprema: Lišće i korijen prokuvajte oko pet minuta, maknite s vatre, poklopite i ostavite da odstoji 15 minuta, a potom procijedite. Piti po dvije supene kašike dvaput dnevno, ujutro i naveče.
Čičkovo ulje protiv opadanja kose
Sastojci:
45 g očišćenog korijena čička
240 g baznog ulja (suncokretovo, maslinovo, sojino)
Priprema: Korijen čička narežite na vrlo sitne komadiće ili sameljite. Stavite ga u teglu s poklopcem i prelijte uljem. Ostavite teglu na sobnoj temperaturi, a sadržaj povremeno promiješajte. Nakon četiri sedmice procijedite ulje. Umasirajte ga nježnim pokretima kako biste potaknuli prokrvljenost vlasišta.
Lincura (Gentiana lutea)
(takođe poznata kao srčanik, srdačica, trava od srca, gencijana, košutnik, lecijan, licijan, ravan, ravet)
Lincura je višegodišnja zeljasta biljka, neugodnog mirisa i gorkog ukusa, ali snažnih ljekovitih svojstava. Raste na planinskim predjelima – livadama, travnjacima i kamenjarima. Blagotvorna svojstva nalaze se u dugačkom i razgranatom korijenu koji može biti star čak i do pedeset godina. Korijen se može vaditi cijele godine, ali preporučljivo je da to bude u rano proljeće ili u jesen. Nakon vađenja korijen očistite, prerežite po dužini i sušite na prozračnom mjestu. Lincura eliminše nadutost, gasove i zatvor, liječi mučninu i probavne tegobe, potiče apetit. Ublažava infekcije – blagotvorno djeluje na kožne i bubrežne infekcije. Jača imunitet i pomaže kod slabokrvnosti. Suzbija kašalj i bronhitis. Konzumacija korijena ove biljke ne preporučuje se trudnicama, osobama s povišenim krvnim pritiskom, kao ni onima koji boluju od čira i gastritisa.
Čaj protiv nadutosti i želučanih tegoba
Sastojci:
1g korijena lincure
2,5 dcl vode
Priprema: U hladnu vodu stavite korijen i pustite da odstoji oko četiri sata, a zatim procijedite. Popijte čaj prije jela.
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)
(takođe poznat kao rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad)
Ruzmarin je zimzelen, gust grm, jakog i ugodnog mirisa i ljutog ukusa. Široko je rasprostranjen, a u ljekovite svrhe koriste se cvjetovi, cvjetni izdanci i listovi. Ruzmarin se suši na prozračnom mjestu u hladovini. Destilacijom grančica i listova ruzmarina dobiva se ulje koje ima mnogobrojne pozitivne učinke na zdravlje. Liječi bolesti jetre, želučane i crijevne tegobe, umiruje grčeve i nadutost. Pomaže kod glavobolje, vrtoglavice, slabosti. Blagotvorno djeluje na raspoloženje, pamćenje i koncentraciju. Prirodno je sredstvo za smirivanje bolova u mišićima.
Dokazano djeluje na prehladu, kašalj i sve infekcije disajnog sistema. Ublažava reumu, giht i artritis. Potiče rast kose i sprečava njeno opadanje.
Kupka s ruzmarinovim uljem za relaksaciju
U kadu s pripremljenom vrućom vodom dodajte desetak kapi ruzmarinovog ulja (link). Ova kupka smanjuje nervozu, napetost i tjeskobu.
Čaj od ruzmarina za bolesnu jetru
Sastojci:
1 kašičica ruzmarina
2 dcl vode
Priprema: Ruzmarin prelijte s 2 dcl vruće vode, poklopite i ostavite 15 minuta da odstoji, a zatim procijedite. Pijte po jednu šoljicu prije ili poslije jela.
Zečji trn (Ononis spinosa)
(takođe poznat kao gladiš, bodljikavi gladiš, gladušac, gladiševina, bodež, bijeli trn, bodljikavi zečji trn, runjavi zečak, iglica, vučji trn, grmotrn)
Ova grmolika, razgranata zeljasta biljka raste u nizinama i brdovitim područjima. Korijen se vadi u jesen i potrebno ga je detaljno očistiti, usitniti na trake, povezati i objesiti na suvo i toplo mjesto kako bi se osušio. Koristi se za liječenje upalnih procesa – kod upale pluća, bubrega, mjehura, jetre i žuči, te reume i artritisa. U narodnoj medicini koristili su ga i za liječenje kamenca. Ova biljka je vrlo poznata i cijenjena zbog diuretičkih i detoksikacijskih svojstava pa se preporučuje svima koji trebaju izbacivanje nakupljene tečnosti i čišćenje organizma. Zečji trn ima pozitivan učinak na metabolizam – ubrzava ga. Pomaže i kod kožnih bolesti, zahvaljujući protivupalnom djelovanju.
Čaj za reumu
Sastojci:
1 supena kašika korijena
1 čajna kašičica listova
1 čajna kašičica cvjetova
2 dl vode
Priprema: Korijen, list i cvijet zečjeg trna prelijte vodom i ostavite da odstoji 12 sati. Nakon toga kuvajte dvadesetak minuta na laganoj vatri, a zatim procijedite. Pijte dvije do tri šoljice na dan.
Žutika (Berberis vulgaris)
(takođe poznata kao divlji šimšir, šimširovo drvo, šimširka, babkovina, brebenika, česmiga, česmigovina, česmina, kiseli trn, mali čevčežac, trpka žutika, žuti šipak, žutika, žutica, žutikovina, žutokora)
Ovo je grmolika biljka koja raste na zapuštenim zemljištima, po šikarama, živicama i rubovima šuma, a najrasprostranjenija je u brdskim predjelima. Ljekoviti dijelovi biljke su bobice i kora s grana i korijena. Bobice se beru tokom maja i juna, a korijen u martu i novembru.
Ljekovita kora koja se oguli s korijena ili s grana najbolje se suši nanizana na konac i obješena u hladovini. Ova biljka pomaže kod oslabljene cirkulacije i hemeroida. Potiče probavu, rad bubrega i jetre te izlučivanje žuči. Jača zubno meso i olakšava bol kod upaljenih i bolnih desni. Ublažava tegobe s prostatom i bolove mokraćnog sistema.
Marmelada od plodova žutike – za jačanje apetita
Sastojci:
1kg zrelih plodova žutike (zeleni i nedovoljno zreli plodovi su otrovni)
6 kašičica meda
po želji krušaka ili drugog slatkog voća
Priprema: Plodove žutike kuvajte u malo vode, da omekšaju. Protisnite ih kroz sito, dodajte med, a zatim kuvajte da se smjesa zgusne. Po želji u marmeladu možete dodati nekoliko krušaka ili drugog slatkog voća kako biste neutralisali kiselost, prenosi “Atma“.
