Nekada je upotreba bademovog ili sojinog mlijeka bila isključivo ograničena na osobe koje nisu tolerantne na laktozu, kao i na ljude koji zbog svoje savjesti ne žele da piju mlijeko životinjskog porekla. Sa drastičnim klimatskim promjenama, ipak, sve više počinjemo da uviđamo prednosti proizvodnje mlijeka na biljnoj bazi u odnosu na ono životinjskog porijekla.
Na Univerzitetu u Oksfordu je vršeno istraživanje kojim se utvrdilo da je proizvodnja mlijeka od soje, ovsa, pirinča i badema manje štetna po životnu sredinu nego proizvodnja kravljeg mlijeka. U pogledu emisije ugljen-dioksida, pri proizvodnji mlijeka na biljnoj bazi se ispušta nešto manje od trećine štetnih gasova u odnosu na proizvodnju životinjskog.
Takođe se pokazalo da je za jednu litru mlijeka potrebno neuporedivo manje zemljišta i vode biljkama nego što je potrebno jednoj kravi, piše BBC.
Kako da znamo odakle potiče naše biljno mlijeko?
Većina soje od koje se proizvodi mlijeko se uzgaja u Evropi, Sjevernoj Americi i Kini. Tek mala količina potiče iz Južne Amerike. Kako biste bili u potpunosti sigurni, možete da provjerite sa proizvođačem, odnosno, uvoznikom.
Što se badema tiče, oni se tradicionalno uzgajaju u mediteranskim predelima, pogotovo južnoj Španiji, Grčkoj i Italiji. Beru se sa starijeg drveća posađenog tako da svako stablo ima dovoljno prostora, a đubre ih ovce tokom ispaše. Sa druge strane, u Kaliforniji se primenjuje sasvim drugačiji pristup. Drveće je tesno posađeno i prska se pesticidima. Čak 80% badema na globalnom nivou se tamo uzgaja, a potražnja raste.
Da li je mlijeko na biljnoj bazi dovoljno hranljivo i bogato bjelančevinama?
Ukoliko je riječ o povremenoj primjeni mlijeka, razlika je neprimjetna, ali ukoliko želite u potpunosti da pređete na mlijeko neživotinjskog porijekla, preporučljivo je da se adekvatno informišete, naročito ako unosite promjene u ishranu svog djeteta.
Kada su bjelančevine u pitanju, sojino mlijeko se smatra jedinom istinskom zamjenom. Sadrži 3.4 g proteina u 100 ml mlijeka, dok kravlje u prosjeku sadrži 3.5 g proteina u 100 ml. Bagremovo, pirinčano i kokosovo mlijeko sadrže niži nivo proteina, dok su mlijeka od lješnika, konoplje i ovsa negdje između.
Iako su ispitivanja još u toku, preliminarni rezultati govore da bi i mlijeko od graška moglo da parira kravljem po hranljivosti.
Mlijeko – Arhiva
Manje zasićene masti
Biljna mlijeka sadrže manje masti, naročito zasićene, od mlijeka životinjskog porekla. Izuzetak je kokosovo mlijeko. To je dobra vest za odrasle, ali se deci preporučuje unos punomasnog kravljeg mleka od prve do druge godine, a zatim poluobrano mlijeko do pete.
Ipak, stručnjaci ističu da još nismo u potpunosti svjesni svih pogodnosti mlijeka na biljnoj bazi. I dalje ostaje da se istraži koliko vitamina i minerala, poput kalcijuma, sadrže. Ukoliko tragate za postojanim izvorom belančevina, onda je pravo rešenje sojino mlijeko, prenosi telegraf.
