Brojne su priče i teorije o nastanku čupavca ili izvorno lamingtona, koji ime, po svemu sudeći, duguju istoimenom lordu, guverneru australijske države Kvinslend od 1896. do 1901. godine.
Teorije o nastanku
Prema legendi, u ljeto 1900. godine Čarls Kohrejn-Bejli, drugi baron Lamington, odlučio je sa suprugom i svitom spas od nepodnošljive vlage Brizbejna da potraži u ladanjskoj rezidenciji u gradu Tuvumba. Jednog se dana, suočen s neočekivanim gostima, lordov francuski kuvar Armand Galand morao na brzinu snaći i upotpuniti ponudu hrane uz popodnevni čaj.
Snalažljivi kuvar je biskvit ispečen dan ranije narezao na četvrtaste komade, umočio ih u laganu čokoladnu smjesu i uvaljao u kokosove mrvice. Neobičan, ali efektan kolač oduševio je dame iz visokog društva koje su odmah zatražile recept koji im je kuvar bez ustručavanja otkrio. Iako kokos u to vrijeme nije bio često korišten u evropskoj kuhinji, francuskom kuvaru nije bio stran, vjerovatno zbog toga što mu je supruga bila s Tahitija, gdje je kokos bio uobičajen sastojak.
Prema drugoj priči, nastanak ovog kolača bio je slučajnost, kada je kuvaru lorda Lamingtona četvrtasti komad biskvita slučajno upao u čokoladu koji je zatim posuo mrvicama suvog kokosa kako bi izgledao privlačnije.
Treća priča pripisuje zasluge za kreaciju lamingtona učiteljici kuvanja Ejmi Šauer u strukovnoj školi u Brizbejnu od 1895. do 1937. koja ih je nazvala u čast ledi Lamington koja se posebno zalagala za obrazovanje djevojaka i bila pokroviteljka škole. Neki savremenici su tvrdili da je ova priča o porijeklu imena kolača izvjesnija jer je, za razliku od supruga poznatog po izrazito teškoj naravi, ledi Lamington bila vrlo omiljena.
Ipak, prema većini izvora, smatra se da je upravo lord bio nadahnuće za ime. Iako mu je istorija ime zauvijek vezala uz ovu poslasticu, lord Lamington ju je navodno mrzio nazivajući lamingtone “prokletim, napućenim, vunenim keksima”.
Verzije popularnog kolača
Iako je tradicionalni lamington najpopularniji, posebno u Kvinslendu, ponekad se služi kao dvije polovine biskvita povezane pavlakom ili džemom od jagoda, malina ili šljiva.
Posljednji se više konzumira u australijskim državama Viktorija i Južna Australija. Omiljena je i varijanta od limuna, a na Novom Zelandu i od maline. Taj kolač popularan je i u Južnoj Africi gdje je, kao i u matičnoj državi, uobičajeni dio ponude kafea i pekara.
O kojoj god se varijanti radilo, savršeno lagani biskvit je ključan, a čokoladna smjesa mora biti odgovarajuće konzistencije.
Recept
Sastojci:
Za tijesto
– 2 jajeta
– 250 g šećera
– 50 g maslaca
– 200 ml mlijeka
– 300 g brašna
– 1 prašak za pecivo
Za preliv
– 100 g čokolade
– 200 ml mlijeka
– 200 g šećera
– 50 g maslaca
+ 150 g kokosa za posipanje
Priprema:
Umutiti jaja, šećer i maslac sobne temperature, zatim dodati mlijeko. Na kraju sipati brašno prethodno sjedinjeno s praškom za pecivo. Tepsiju veličine 23 x 33 cm podmazati i sipati smjesu. Peći u zagrijanoj rerni na 200 stepeni 15 do 20 minuta. Ohladiti, te isjeći na željenu parčad. Za preliv sve sastojke zajedno istopiti. Kolače umakati u preliv sa svih strana zatim uvaljati u kokosovo brašno,pišu Nezavisne
