“Rađamo se sa više od 75% vode u telu, a kako starimo taj procenat se sve više smanjuje. Prosječna odrasla osoba ima oko 60% vode u telu, žene imaju nešto manje u odnosu na muškarce, zbog procentualno većeg sadržaja masnog tkiva. Interesantno je da se iz istog razloga i kod gojaznih osoba oba pola nalazi manji procenat vode. U kasnijim godinama života procenat vode se može smanjiti čak ispod 50%“, objašnjava za portal N1 dr Biljana Lučić.
Dodaje da je voda raspoređena u svim organima, najviše vode sadrže krv, pluća, srce, mozak i bubrezi. Pored toga što izgrađuje ćelije, voda reguliše telesnu temperaturu, utiče na metaboličke procese, uklanja štetne materije iz organizma, omogućava bolju pokretljivost zglobova, prenosi N1.
Unos i gubitak vode
Prema riječima dr Lučić, održavanje stalne količine vode i elektrolita u tijelu se postiže ravnotežom između unosa i odstranjivanja tečnosti. Pijenjem vode na dnevnom nivou se obezbjjeđuje unos oko 1300 ml, hranom oko 800 ml, a oko 300 ml vode se stvara u samom organizmu. Na dnevnom nivou se preko bubrega, mokraćom, eliminiše oko 1500 ml vode, preko kože se odstrani oko 450 ml, preko pluća oko 300 ml, a stolicom dodatnih 100 ml.
Na koje sve načine unosimo vodu u organizam?
“Pored direktnog unošenja čiste vode, možemo je uneti i preko različitih vrsta namirnica. Najveći sadržaj vode, preko 90% imaju lubenice, jagode, zelena salata, krastavac, kupus, stabljike celera i spanać. Veliki procenat sadrže i jabuke, grožđe, pomorandže, šargarepa, kruške i ananas. Otuda je dobro kombinovanje namirnica u ishrani način prirodne hidratacije”, objašnjava sagovornica portala N1.
Dr Lučić ističe da osobe u čijoj ishrani preovlađuju pekarski proizvodi, piće i grickalice, ili je zasnovana na većem unosu pečenog mesa, bez svježih salata, trebalo bi da povedu računa o dovoljnom unosu čiste vode, jer ovakvom ishranom unose nedovoljne količine dragocijenog pića.
Da li su slatki napici zamjena za vodu?
“Nažalost, ne. Danas je u trendu da mladi ljudi potrebu za vodom nadoknađuju zaslađenim napicima koji sadrže preko sedam kašičica šećera u samo jednoj bočici ili konzervi. Američka asocijacija za srce daje preporuke da u uzrastu 2-18 godina ne bi trebalo da se unese više od 6 kašičica šećera tokom dana. Sa druge strane poznato je da tinejdžeri “gase žeđ” sa više flašica ili limenki ovakvih pića tokom dana, pa unos šećera višestruko prevazilazi date preporuke”, ističe dr Lučić.
Dodaje da konzumacija zaslađenih napitaka je povezana sa faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, kao što su gojaznost, poremećaj lipida, povišen krvni pritisak i hronično zapaljenje.
Kada treba piti vodu?
“Poslije buđenja treba popiti jednu do dvije čaše mlake vode koja odgovara unutrašnjoj tjelesnoj temperaturi, zbog čega tijelo ne mora da troši dodatnu energiju na njeno zagrijavanje. Jutarnji ritual pijenja vode čisti organe za varenje i omogućava trenutno snabdevanje ćelija vodom. Tokom noći, organizam gubi vodu na rad jetre koja odstranjuje toksine, aktivnost mozga i drugih organa. U toku dana vodu treba piti oko pola sata prije jela, a nikako poslije završetka obroka jer, ako tada unesemo vodu, doći će do razrijeđivanja sokova za varenje i usporavanja procesa obrade hrane, posebno ako su u pitanju proteini životinjskog porekla koji se dugo vare. Vodu ne treba piti neposredno poslije obroka, već sat i po do dva sata po završetku jela”, objašnjava dr Lučić.
Prema njenim riječima, korisnije je unositi vodu više puta u toku dana, bez obzira da li osećamo žeđ ili ne, nego se trenutno “naliti” većom količinom vode.
“Mnogi ljudi započinju dan ispijanjem šoljice kafe, koja trenutno “podiže”energiju organizma, ali sa druge strane izvlači vodu jer je diuretik. Iako se navike teško mijenjaju, preporuka je da se dan započne šoljom vode, a kasnije možete popiti kafu, čaj ili neki drugi napitak”, naglašava.
Kako prepoznati da organizmu nedostaje voda?
“Suhe usne, osjećaj suvoće u očima i ustima, suha koža koja pecka, svrbi i peruta se, problemi sa varenjem, zatvor, glavobolja, bolovi u zglobovima, vrtoglavica, umor i promjene raspoloženja mogu da ukazuju da ne unosite dovoljno vode u organizam“, navodi naša sagovornica.
Prema njenim riječima, uvijek se treba obratiti lekaru ukoliko postoji neki od navedenih simptoma koji mogu da ukažu i na različita oboljenja.
Dr Lučić dodaje da istraživanja rađena kod zdravih mladih žena su pokazala da blagi nivoi dehidracije imaju negativni uticaj na energiju, raspoloženje, dovode do umora, glavobolje i teškoća u koncentraciji.
Ko naročito treba da obrati pažnju na unos vode?
Sportisti, sve osobe koje redovno vježbaju ili imaju naporne treninge, osobe koje rade na visokim temperaturama i u prostorijama sa velikom vlažnošću vazduha, trudnice i dojilje, kao i osobe sa infekcijama mokraćnih puteva i kamenom u bubregu bi trebalo da obrate pažnju na dodatni unos vode.
Kakav je kvalitet vode koju pijemo?
Dr Lučić navodi da podaci o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u Srbiji za 2021. godinu kontrolisane u 2.246 javnih vodovoda i vodnih objekata su javno dostupni. Mnoge mineralne vode prisutne na tržištu imaju dobar sastav, ali je problem plastična ambalaža u koju se pakuju.
“U svakom slučaju ne zaboravite da hidrirate organizam i dnevno unesete 1,5 -2 l vode, jer ćete na taj način biti ne samo zdraviji, već i ljepši”, savjetuje dr Biljana Lučić, piše N1.
