Prema istraživanju objavljenom u The Journal od Nutrition, jaja će najbolje sačuvati svoju hranljivu vrijednost ako se konzumiraju kuhana. Kuhanje jaja ujedno uništava i moguću salmonelu i podiže nivo proteina u njima za čak 40 odsto, zbog čega se i osjećamo sitim.
Ako se jaja pripremaju u obliku omleta ili jaja na oko, što podrazumijeva vrlo visoke temperature i količine ulja ili masti, smanjuje se nivo vitamina i antioksidanasa u njima, a ujedno se aktivira nivo holesterola, što povećava rizik od srčanih oboljenja.
Pomenuto istraživanje utvrdilo je i da je najbolje pripremati jaja poširanjem, što uključuje ubacivanje bjelanceta i žumanceta u vruću, ali ne kipuću vodu i kuhanje do 3 minuta. Pritom se preporučuje da u vodu u kojoj ćete poširati jaja nikako ne stavljate so, jer će ona uzrokovati razvodnjavanje bjelanceta.
Jedno istraživanje otkrilo je da bi ljudsko tijelo moglo da iskoristi 91% proteina u kuhanim jajima, u poređenju sa samo 51% u sirovim jajima. Jaja su dobar izvor biotina, koji je važan hranjivi sastojak koji se koristi u metabolizmu masti i šećera. Također je poznat kao vitamin B7 ili vitamin H.
Smatra se da do ove promjene prilikom varenja dolazi jer toplota uzrokuje strukturne promjene u proteinima jaja. U sirovim jajima veliki proteinska jedinjenja odvojena su jedna od drugih i spojeni su u složene, uvijene strukture. Kada su proteini kuhani, toplota prekida slabe veze koje ih drže u formi. Proteini tada stvaraju nove veze s ostalim proteinima oko sebe. Te nove veze u kuhanom jajetu lakše su za vaše tijelo.
Dakle, kraće i manje vrele metode kuvanja uzrokuju manju oksidaciju holesterola i pomažu u zadržavanju većine hranjivih sastojaka u jajima. Iz tog razloga pečena u rerni, u obliku fritate i kuvana (tvrda ili meka) jaja mogu biti najzdravija za jelo. Ovi načini pripremanja također ne dodaju nikakve nepotrebne kalorije.
