U stvari, bilo bi mu oprošteno i kad bi pomislio da smo napravljeni od nečega što je po teksturi bliže plastici, a ne krvi i mesu. Uprkos činjenici da se sada više nego ikad zalažemo za oslobađanje od nametnutih ideala ljepote, način na koji predstavljamo svoju kožu na društvenim mrežama je – potpuno lažan.
Na slikama s mreža vidimo da slavne ličnosti poput Kim Kardashian i Jennifer Lopez imaju kožu tako glatku da bi mogla biti staklena.
Znamo da filteri često pretvaraju teksturu našeg najvećeg organa u nešto što liči na tečnost. Ponekad se to radi, a da nismo ni svjesni – dva najpoznatija brenda mobilnih telefona na svijetu ugradili su u njih tehnologiju koja automatski čini da naša koža izgleda svilenkasto i neobično glatko na selfijima, transformišući naš ten do tačke u kojoj podsjećaju na voštane jabuke ili laminatni pod.
Da stvari budu još gore, ne propagiraju samo slavne ličnosti i tehnološke kompanije kožu delfina na internetu. Ovakve slike prave i vaša instruktorica joge, prijateljica vaše majke, svi sa kojima ste išli u srednju školu i veterinarka koja se brine o vašem psu. Svi oni žive u vašem telefonu, u savršenom stanju bez pora i to 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Jaz između onoga što vidimo na internetu i odraza u ogledalu je, sve više, ogroman.
Sva ta nevjerovatna glatkoća ima neosporan uticaj na stvarni svijet. Koncepti njege poput „staklene kože“ (korejski trend koji podrazumijeva da nestanu pore i tekstura) privukli su milijarde pregleda na TikToku. Prodaja kolagena, proteina za koji se smatra da održava kožu mladalačkom i glatkom, cvjeta. Startapi koji ljudima daju daljinski pristup personalizovanim proizvodima za njegu kože na recept privlače investitore koji u njih ulažu milione dolara. Broj tretmana laserskog obnavljanja kože, prema Američkom društvu plastičnih hirurga, porastao je za 484 posto između 2000. i 2020. godine.
I dok naši novčanici ukazuju na povećano interesovanje (ako ne i na opsesiju) za usklađivanjem kože sa onim što vidimo na društvenim mrežama, naše ponašanje na mrežama to i potvrđuje, piše Elle.
U Reddit zajednicama za njegu kože, kao što je r/SkincareAddiction, koja ima skoro dva miliona članova, 22-godišnje djevojke traže pomoć u borbi protiv finih bora koje su jednostavno dio normalnog ljudskog lica. Pitanja žena koje žele da „poprave proširene pore“ su skoro beskrajna, a protok ljudi koji su opsjednuti savršeno zdravom kožom rezultirao je očajničkim molbama članova da se sjete kako bi njihova koža zapravo trebalo da izgleda.
„Preklinjem moderatore ovog suba da otvore novi sub ili molim vas – samo učinite nešto sa ovim. To više nije r/SkincareAddiction nego – šta nije u redu sa mojim licem“, požalio se jedan uznemireni korisnik.
Mnogi ljudi koji su često online su primijetili alarmantan trend – sve više žena je opsjednuto nepostojećim problemima čak i kad imaju potpuno zdravu kožu. To postavlja pitanja o uticaju društvenih medija – i uređivanja fotografija – na naš stav prema porama, finim borama i drugim savršeno normalnim dijelovima naše anatomije, koji bi mogli da naškode našem mentalnom zdravlju.
Eksperimenti za rješavanje problema s porama počeli su nakon njihovog otkrića sredinom 1700-ih. Prije toga, žene su na svoju kožu nanosile sve – od sirovih komadića mesa do toksične žive kako bi se borile protiv fleka i znakova starenja. Sredina 20. vijeka došla je sa nešto manje zastrašujućim tretmanima, kao što su laksativi i antibiotici za akne, hemijski pilinzi protiv starenja, koji su se obavljali pod nadzorom plastičnih hirurga. A onda, 2000-ih cilj postaje savršena koža. Prekomjerne rutine njege i besprekoran ten kao statusni simbol popularizovani su svuda, od mejnstrim časopisa do čuvenih likova pop-kulture.
James Swerzenski, docent na Univerzitetu Mary Washington u Virdžiniji, koji se fokusira na medijsku pismenost, kaže da su rane 2000-te bile ključne u oblikovanju načina na koji percipiramo svoju kožu – uglavnom zbog uspona tehnologije poput Photoshopa.
Možda nije iznenađujuće što gomila fotografija koje sami edituju i kreiraju prosječni ljudi, a onda ih dijele na društvenim mrežama, utiče na način na koji sebe vidimo, često u gorem izdanju nego što jesmo.
„Gledate Instagram ili bilo koju društvenu mrežu i kažete: ‘ovi ljudi su savršeni – kako da dođem do toga?’ To zaista može da vam zezne mozak i upoređujete se samo sa zamagljenim airbrush kraljicama“, kaže Ruby koja ima 22 godine i radi kao hostesa u restoranu u Čikagu.
Ruby se doduše bori sa nizom problema sa kožom, kao što su akne na čelu i psorijaza na licu, od kada je bila tinejdžerka, i osjeća da su joj društveni mediji izobličili perspektivu kada je u pitanju njena koža.
„Isprali su mi mozak i pomislila sam da sam ja jedina osoba koja prolazi kroz ovo“, rekla je.
Prema iskusnim članovima svijeta njege kože glavni problem je rasprostranjenost dorađenih slika, čak i na mjestima gdje ih inače ne biste očekivali, bez ikakvog obavještenja da su izmijenjene.
„Postoje dobre šanse da je slika koju gledam obrađena, ali mi smo jednostavno navikli da je uzimamo zdravo za gotovo, posebno ako su je objavili obični ljudi. Ponekad je to toliko suptilno da ne shvatate koliko je nerealno“, kaže Corina Malamas, 45-godišnjakinja iz Njujorka.
Kada bismo samo uspjeli da se odvojimo od bizarne, idealizovane verzije sebe koju objavljujemo na mrežama. Ako pogledate neke od profila koji razotkrivaju kako poznate ličnosti zaista izgledaju, bez filtera, dorada i šminke, shvatit ćete da i uz gomilu para koje daju na stručnjake, dermatologe, nutricioniste, šminkere i vrhunsku kozmetiku – i dalje imaju flekice, pore, bubuljice. To što imate kožu čovjeka, a ne delfina pokazuje da živite život i imate iskustvo. Zašto biste pokušavali da to izbrišete? Realnost može biti zaista lijepa stvar,piše N1
