Prema studiji koje je objavilo Europsko kardiološko društvo nije važna samo duljina sna, već i vrijeme kad se ide na spavanje. Nakon šest godina promatranja navika više od 80.000 volontera, znanstvenici su otkrili da je najviše zdravstvenih problema imala grupa koja je odlazila spavati kasno, oko ponoći ili čak kasnije. Oni su imali 25 posto veću vjerojatnost da će oboljeti od kardiovaskularnih bolesti, piše 24sata.
S druge strane, i prerani odlazak u krevet nema toliko benefita koliko se mislilo. Za one koji idu spavati prije 22 sata, rizik od kardiovaskularnih problema može se povećati za 12 posto. Koliko je bitno kada liježete, pokazalo je i jedno istraživanje u Japanu, na tisuću japanskih radnika. Oni koji su išli spavati iza ponoći imali su veću vjerojatnost da će doživjeti jedan ili više simptoma depresije.
Stručnjaci zato naglašavaju da je najbolje vrijeme za odlazak u krevet između 22 i 23 sata barem kada je u pitanju zdravlje srca i naziva se još “zlatni sat”. Upravo to je vremenski okvir u kojem trebamo ići u krevet – dakle, ni prerano ni prekasno. Nedostatak sna negativno utječe na tijelo, uzrokuje umor, pogoršanje kognitivnih funkcija i veći rizik od mnogih bolesti. Zanimljivo, ni previše sna nije dobro za nas. Idealno bi bilo, dakle, dosegnuti zlatnu sredinu.
Odraslima je potrebno prosječno između sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći kako bi bili dobrog zdravlja. Iako naravno postoje iznimke, ljudi koji spavaju manje od šest, čak i pet sati, ili pak spavaju oko deset sati, no ovo je okvir u koji spada 80 posto populacije.
Na kvalitetu sna ne utječu samo njegova duljina i trajanje. Važni su i pravi uvjeti u spavaćoj sobi – trebala bi biti tamna i rashlađena, a važno je znati da se teže spava i nakon obilnog obroka, ali i kad smo gladni. Krevet mora biti udoban, ne previše mekan, dok posteljina mora biti od prozračnih materijala. Njajbolje je spavati gol jer tijelo tako najbolje regulira tjelesnu temperaturu.
