“Zanimalo nas je kulinarsko sparivanje jogurta i meda, koje je uobičajeno u mediteranskoj prehrani, i kako ono utječe na gastrointestinalni mikrobiom”, kaže koautorica Hannah Holscher, nutricionistica sa Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign za Science Alert.
Mediteranska prehrana povezana je s nizom zdravstvenih prednosti, koje se obično pripisuju prisutnosti zdravih masnoća iz ribe, maslinovog ulja i orašastih plodova, kao i smanjenom naglasku na crvenom mesu.
Med kao zaslađivač
Mliječni proizvodi općenito ne igraju veliku ulogu, ali postoje iznimke – naime sir i jogurt. I datirajući barem od starogrčkog mliječnog proizvoda oxygala, mnoge mediteranske tradicije koriste med kao zaslađivač jogurta.
Na temelju postojećeg znanja o jogurtu i medu, Holscher i njezini kolege željeli su vidjeti je li med u ovoj ulozi više od običnog zaslađivača.
Neke vrste jogurta nadopunjuju se sojevima probiotičkih bakterija kao što je Bifidobacterium animalis, prirodni stanovnik gastrointestinalnog trakta – koje su prethodna istraživanja povezala s poboljšanim gastrointestinalnim zdravljem i imunološkom funkcijom kod ljudi.
Med je poznat po svojim antibakterijskim svojstvima, ali je i prebiotik; sredstvo koje potiče rast ili aktivnost korisnih mikroba u tijelu izjelice.
S obzirom na njegov potencijal za jačanje korisnih bakterija, istraživači su se nadali saznati može li med pomoći tim bakterijama da izdrže opasnosti s kojima se suočavaju u ljudskom probavnom sustavu.
“Enzimi u našim ustima, želucu i crijevima pomažu u probavi i olakšavaju apsorpciju hranjivih tvari, ali također smanjuju vitalnost mikroba”, kaže Holscher.
“To je sjajno kada su u pitanju patogeni, ali ne nužno kada su u pitanju korisne bakterije”, objašnjava ona. “Htjeli smo vidjeti može li med pomoći probiotičkim bakterijama da prežive u crijevima.”
Opstanak korisnih bakterija
U prvoj od dvije nove studije, istraživači su proveli laboratorijske eksperimente kako bi istražili kako četiri sorte meda – lucerna, heljda, djetelina i cvijet naranče – utječu na održivost B. animalis u jogurtu usred simulirane probave, prenosi N1.
Pomiješali su jogurt inokuliran bakterijom u jednu od četiri vrste meda, a zatim su pustili bakterije da rastu na petrijevim zdjelicama dok su bile izložene otopinama koje simuliraju jednu od nekoliko tekućina s kojima bi se mogle susresti u našim crijevima: slina, želučana kiselina, crijevna žuč, i enzima.
Nijedna od četiri vrste meda nije pokazala značajan učinak na preživljavanje bakterija u slini ili želučanoj kiselini, izvješćuju istraživači, s rezultatima sličnim onima kontrolnih skupina, koje su imale jogurt pomiješan sa šećerom ili vodom.
Međutim, čini se da u rješenjima koja su osmišljena da oponašaju crijevne tekućine, jogurt pomiješan s medom podupire opstanak korisnih bakterija. Učinak je bio najizraženiji kod sorte djeteline, pokazalo je istraživanje.
Istraživači su do svojih početnih otkrića došli u randomiziranom, kontroliranom unakrsnom ispitivanju na 62 zdrava odrasla čovjeka. Zamolili su sudionike da svaki dva tjedna jedu dvije različite namirnice: jogurt s medom od djeteline jedan dva tjedna, a drugi termički obrađen jogurt.
Naknadno ispitivanje je uključilo 36 od ovih sudionika u trećoj rundi u nizu, u kojoj su jeli jogurt pomiješan sa šećerom. “Naša otkrića su pokazala da uparivanje meda s jogurtom podupire preživljavanje probiotičkih bakterija jogurta u crijevima, tako da su rezultati laboratorijske studije prevedeni u stvarnu primjenu kod ljudi”, kaže Holscher.
Studija nije otkrila promjene u vremenu prolaska crijeva, učestalosti pražnjenja crijeva, raspoloženju ili kogniciji. Ali to jednostavno može odražavati opće zdravstveno stanje sudionika, napominje Holscher, i teško isključuje potrebu za daljnjim istraživanjem.
