Bosna i Hercegovina zemlja je visokog kardiovaskularnog rizika jer su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivnog stanovništva (20-60 godina života).
Kazala je to u razgovoru za Fenu, u povodu Svjetskog dana srca, 29. septembra, predsjednica borda Udruženja kardiologa u BiH prof. dr Zumreta Kušljugić, istaknula da se o prevenciji i kardiovaskularnom zdravlju govori uglavnom kad smo bolesni, a to bi trebalo da bude naša svakodnevnica od rođenja.
– Prevencije može biti primarna, (provodi je primarna zdravstvena zaštita) sprječava razvoj bolesti i sekundarna (provode je kardiolozi, neurolozi..) koja kod već oboljelog sprječava nove moždane i srčane udare. Izbjegavanje i smanjivanje nezdravog načina života i svih faktora rizika su ključ prevencije, kako na individualnom tako i na širem društvenom nivou – naglasila je prof. Dr. Kušljugić.Naglašava da bi svakodnevno trebalo raditi na unapređenju i promoviranju zdravlja, pričajući o zdravim uslovima stanovanja, uslova rada, zdrave ishrane, rekreacije i tjelesne aktivnosti što će omogućiti dug i kvalitetan život.
– Pravovremenim otkrivanjem znakova bolesti od rođenja putem pregleda, testiranjem na nasljedne kardiovaskularne bolesti, sistematskim pregledima rizičnih skupina te samopregledima možemo spriječiti razvoj bolesti. Najbolji primjer je primarna homozigotna hiperholesterolemija (nasljedni genski poremećaj povišenog holesterola od rođenja), koja će u tim porodicama izazvati rani kardiovaskularni događaj i smrt do 30 godine života (infarkt, moždani udar, perifernu arterijsku bolest…), a u većini zemalja testira se na rođenju. Zdrav način života i ishrane treba biti naša svakodnevnica, naročito naše djece, radno aktivnog stanovništva i osoba starije životne dobi – istaknula je.
Glavni rizični faktor
Profesorica Kušljugić kaže da je dosad registrirano više od 120 faktora rizika. Međutim, glavni rizični faktori koji dokazano dovode do razvoja kardiovaskularnog oboljenja su povišen arterijski krvi pritisak, sećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta i tjelesna neaktivost tj. debljina.
– Ti faktori rizika u našim krvnim sudovima od rođenja stvaraju aterosklerotske naslage, sužavaju ih i izazivaju manifestnu kardiovaskularnu bolest (infarkt srca, moždani udar ili oboljenje perifernih arterija). Na te faktore možemo utjecati, adekvatno ih liječiti i sprječavati njihov razvoj – naglasila je.
Za individualnu prevenciju važno je sagledati svoj životni stil, pokušati ga promijeniti, kaže prof. dr. Kušljugić i savjetuje ‘vježbajte redovno, krećite se, regulišite tjelesnu težinu’.
– Preporuka je tjelesna aktivnost 30 minuta dnevno, umjerenog intenziteta, pet dana u sedmici. Odrasle osobe (od 18 do 65 godina) i stariji od 65 godina trebalo bi da imaju najmanje 75 minuta visoku tjelesnu aktivnost sedmično ili 150 minuta umjerenu aktivnost. Zamijenite liftove stepenicama, izađite iz kola, šetajte – savjetuje prof. dr. Kušljugić.
Prema njenim riječima, važno je i hraniti se zdravo a zdrava ishrana podrazumijeva konzumiranje većinom neprerađene i svježe hrane tj. puno voća i povrća, najmanje pet porcija dnevno.
– Upotrebljavajte cjelovite žitarice, orašaste plodove, hranu sa niskim udjelom zasićenih masti, šećera i naročito soli. Oprez kod prerađene hrane sa dosta aditiva, soli i vode – naglasila je.
Za alkohol i duhan, pa čak i pasivno pušenje, prof. dr. Kušljugić kaže da su dokazani visokorizični faktori za nastanak kardiovaskularnog oboljenja.
– Oni koji i umjereno piju alkohol, primjećuju zdravstvene prednosti, kad prestanu konzumirati – kazala je.
Profesorica dr. Kušljugić savjetuje i redovno provjeravanje visine krvnog pritiska, koji u zdravoj populaciji i kod osoba sa šećernom bolesti treba iznositi 120/80mmHg, a 140/80mmHg kod ostalih. U dobi od 20 do 65 godina života uradite procjenu visine masnoća u krvi tzv. lipidni status.
– Okvirno vaš holesterol trebao bi biti manji od 5 mmol/l, loši LDL holesterol 3 mmol/l, a dobri HDL holesterol viši barem od 1 mmol/l. Provjerite i vaš nivo šećera u krvi. U jutarnjim satima i na prazan stomak treba da iznosi između 4,0 do 5,6mmol/l.
Kod zdrave osobe, nivo sećera u krvi dva sata nakon jela ne bi trebao biti viši od 7,8 mmol/l. Ako imate šećernu bolest tražite da vam se uradi HbA1C (glikolizirani hemoglobin), koji će vam pokazati prosječnu vrijednost šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Dva nalaza sa rezultatom od 6,5% i više ukazuje na prisustvo šećerne bolesti. Rezultat između 5,7-6,4% ukazuje na predijabetes, a nalaz niži od 5,7% je normalan. Također, ako bilo kad u toku dana kontrolišete nivo šećera u krvi, bez obzira da li ste jeli, i dobijete vrijednosti više od 11,1mmol/l, imate šećernu bolest. Tad zatražite da vam se uradi oralni test na toleranciju šećera u krvi (OGTT). Nivo šećera niži od 7,8 mmol/L je normalan, nakon dva sata nivo viši od 11,1 ukazuje na šećernu bolest, a nivoi od 7,8 do 11,1mmol/L na predijabetes – naglasila je.
Upravljajte stresom, savjetuje prof. dr. Kušljugić i naglašava da stres izaziva stezanje i suženje arterija i povećava rizik za nastanak kardiovaskularne bolesti, naročito kod žena.
Nađite vremena za sebe
– Vježbajte, duboko dišite i nađite vremena za sebe, kako biste lakše kontrolisali stres. Ako ne uspijevate, potražite stručnu pomoć – naglasila je.
Kako je kazala, u liječenju hipertenzije, visokih masnoća i šećera u krvi važno je znati da se nikad ne prekida terapija, kad se postignu ciljne vrijednosti i ako ste već imali i/ili vam je ustanovljene bolest.
– Redovne kontrole kod ordinirajućeg ljekara i specijaliste, koji vas vodi, doprinijet će adekvatnoj prevenciji nastanka i liječenja kardiovaskularne bolesti – kazala je.
Subspecijalista kardiolog prof.dr Zumreta Kušljugić ističe da je važno obratiti pažnju na simptome i znakove upozorenja te kaže da su glavobolje, suhoća usta, gubitak na težini, vrtoglavice, stezanje, bol u prsima i zamaranje, osjećaj nepravilnog i ubrzanog rada srca mogući simptomi kardiovaskularne bolesti.
– Znakovi kao što su nakupine masnoća na kapcima, tetivama ili po tijelu upozoravaju da prevaziđete strahove i uhvatite se u koštac sa kreiranjem vaših preventivnih mjera za dug i kvalitetan život. Nadam se da ćete preventivne navike prenositi na vašu djecu i okruženje – naglasila je predsjednica borda Udruženja kardiologa u BiH prof.dr Zumreta Kušljugić, na Svjetski dan srca koji se obilježava 29. septembra.
