Međutim, novija istraživanja pokazuju da ovaj virus može prodrijeti u mozak, što može imati ozbiljnije posljedice po zdravlje. Radi se o virusu herpes simplex 1 (HSV-1).
Istraživači s Medicinskog kampusa Anschutz pri Univerzitetu u Coloradu, predvođeni dr. Christy Niemeyer, nedavno su otkrili kako HSV-1 ulazi u mozak i koji su dijelovi centralnog nervnog sistema posebno osjetljivi na njegov utjecaj. Virus najprije inficira sluznice oko usana ili genitalija, a zatim prelazi u nervne ćelije periferne ganglije, gdje može dugo ostati u latentnom stanju.
Jednom kada osoba bude zaražena HSV-1 virusom, infekcija traje cijeli život. Iako mnogi zaraženi nikada ne dobiju simptome, a kod drugih se povremeno javljaju izbijanja rana. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je podatke koji pokazuju da je oko 67 posto svjetske populacije mlađe od 50 godina inficirano HSV-1 virusom, prenosi Hayat.
Istraživači su otkrili da, pored ulaska u periferni nervni sistem, HSV-1 može ući i u mozak, što je povezano s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti. Dr. Niemeyer navodi da je identificiranje puteva ulaska virusa u centralni nervni sistem ključno za razumijevanje kako virus može pokrenuti bolest.
U najnovijoj studiji istraživači su koristili mišji model za proučavanje širenja HSV-1 unutar mozga. Otkrili su da virus može zahvatiti različite dijelove mozga, uključujući moždano stablo, srednji mozak i hipotalamus, dok regije poput hipokampusa ostaju neobuhvaćene. Prisustvo virusa pokreće upalnu reakciju u mikrogliji, ćelijama imunološkog sistema mozga, što može uzrokovati trajnu upalu i posljedično izazvati neurodegenerativne bolesti.
“Ova istraživanja daju dragocjene uvide u to kako virusi mogu utjecati na zdravlje mozga i potaknuti neurološke bolesti,” zaključuje dr. Niemeyer. Studija je objavljena u časopisu Journal of Virology i predstavlja važan korak u razumijevanju utjecaja ovog široko rasprostranjenog virusa na zdravlje mozga, piše IFLScience.
