Procjenjuje se da više od 230 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od periferne arterijske bolesti, a rizik raste s godinama. Bolest nastaje kada se arterija, obično u nozi, djelomično ili potpuno začepi. Posljedica je ateroskleroze, a to je proces zadebljanja i oštećenja stijenke krvnih žila stvaranjem različitih aterosklerotskih promjena (npr. plak, aterom), koju karakterizira upala i oštećenje stijenke krvne žile.
Simptomi rane bolesti mogu uključivati grčeve, umor, bol u nogama tijekom aktivnosti ili vježbanja, što se naziva nelagoda u nogama i stopalima, a kako bolest napreduje, simptomi se javljaju češće i u mirovanju. No, na nogama su i znakovi koji upućuju da trebate otići liječniku – osjećaj pečenja u nožnim prstima, zadebljani nokti na nogama i nožni prsti koji postaju plavi. Znakovi koji također mogu upućivati na perifernu arterijsku bolest su bljedilo ili sjaj na koži nogu i stopala ili, primjerice, čirevi na nogama i stopalima koji ne zacjeljuju ili zacjeljuju vrlo sporo, bol u nogama koja ne nestaje u mirovanju, smanjen rast dlaka na nogama i hladnija potkoljenica ili stopala u usporedbi s drugom nogom. O perifernoj arterijskoj bolesti razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Vedranom Pažurom, dr. med., užim specijalistom vaskularne kirurgije, pročelnikom Zavoda za vaskularnu kirurgiju KB Merkur za Živim.
Zašto je zovemo i tihom bolešću i kada bi se trebali javiti liječniku?
Ateroskleroza je bolest koja je upalna i progresivna, a to znači da je ne možemo izliječiti. Možemo djelovati na faktore rizika i usporiti je, no dok nastupe simptomi možemo ih liječiti. U ranim fazama intervencije nisu potrebne, dovoljno je prevenirati nastanak bolesti modificiranjem faktora rizika na koje možemo utjecati (prehrana, kretanje, pušenje, alkohol, narkotici i ostalo), kod težih simptoma potrebno su operativni zahvati otvorenog ili minimalno invazivnog tipa. Laki simptomi su oni koji ograničavaju samo kvalitetu života i mogu se korigirati, teški su oni koji se više ne mogu ispraviti bez liječničke intervencije i mogu doprinijeti gubitku ekstremiteta amputacijom. Uznapredovali stadiji periferne arterijske bolesti dovode do razvoja gangrene i posljedično amputacije (od gubitka prstiju do cijelog ekstremiteta).
Oni koji imaju više rizičnih faktora i pozitivnu obiteljsku anamnezu trebali bi se ranije javiti liječniku. Također, trebaju se javiti oni s ranom koja ne zarasta više od mjesec dana. Treba napomenuti i da je tromboza arterija učestalija kod bolesnika s razvijenom perifernom aterosklerozom.
Koje se dijagnostičke pretrage provode?
Nakon pregleda liječnika prvo se rade neinvazivne pretrage (ultrazvuk, kolor Doppler, mjerenje ABI indeksa) te kod onih kojima je potrebno daljnje liječenje uvode se zahtjevnije pretrage u smislu angiografija, CT ili MR snimanja.
Koji su sve čimbenici rizika za razvoj ove bolesti?
Imamo čimbenike na koje možemo utjecati i na koje ne možemo. Na nasljedne faktore ne možemo utjecati, no možemo modificirati stečene (prehrana, kretanje, alkohol, stres i sl.). Smanjeno kretanje, sjedalački i stresan način života također povećava rizik za razvoj ove bolesti. Kod krvnih srodnika koji su imali neki vid aterosklerotske bolesti s komplikacijom češće se pojavljuju također simptomi aterosklerotske bolesti.
Koliko je u oboljelih s perifernom arterijskom bolesti u Hrvatskoj i koliko ih, prema vašem iskustvu iz prakse, ozbiljno shvaća ovo stanje?
Manji broj ljudi je spreman promijeniti svoje životne navike, neki s obzirom na svoje životne uvjete ni ne mogu. Često nam se ljudi javljaju kada se više ništa ne može napraviti osim amputacije.
Kod pušača je uočeno da dobivaju znatno češće i teže komplikacije te nerijetko puše neposredno prije ili nakon zahvata na njihovim arterijama, čak i dok su u bolnici.
Kako možemo spriječiti nastanak ove bolesti, odnosno što oboljeli mogu napraviti kako bi bolest držali pod kontrolom?
Redovito ići na kontrole svog liječnika
Što više se kretati
Paziti na uravnoteženu prehranu
Prestati pušiti
Uzimati preporučenu terapiju kada se za to ukaže potreba
