Zdravlje

Ovo su četiri ključna faktora koja određuju koliko dugo ćete živjeti

Dok genetika ima svoju ulogu, niz uvjeta okoline i načina života može imati veći utjecaj na rizik od prerane smrti, prema nalazima nove studije.

Stariji ljudi - Centarzdravlja.hr

Istraživači iz Oxford Population Health koristili su podatke od skoro pola miliona učesnika UK Biobank kako bi procijenili uticaj 164 faktora okoline i genetskog rizika za 22 glavne bolesti povezane sa starenjem i preranom smrt.

Koristili su jedinstvenu mjeru starenja da prate koliko brzo ljudi stare koristeći nivoe proteina u krvi. To im je omogućilo da povežu faktore okoline ili izloženost koji predviđaju ranu smrtnost s biološkim starenjem, prenosi Klix.

Ranije se pokazalo da ova mjera otkriva promjene vezane za starost, ne samo u UK Biobanku, već u dvije druge velike kohortne studije iz Kine i Finske.

Identificirali su 25 okolišnih faktora koji utiču na sat starenja, uključujući učestalost jedenja sira, koliko često se osoba osjeća “sitima” i koliko lako nečija koža pocrni.

Od ovih 25, identificirali su četiri koja su imala najveći utjecaj na smrtnost i biološko starenje, više od gena:

Pušenje – pušenje je glavni uzrok smrti i povećava rizik od mnogih ozbiljnih bolesti.

Socioekonomski status – ljudi s nižim prihodima i nivoom obrazovanja obično imaju kraći životni vijek zbog faktora kao što su ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti i lošije zdravstveno ponašanje.

Nedostatak fizičke aktivnosti – ovo je povezano s povećanom smrtnošću jer je značajno povećao rizik od razvoja hroničnih bolesti poput bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, određenih karcinoma i demencije.

Životni uslovi – koji značajno utiču na stopu smrtnosti utičući na pristup zdravstvenoj zaštiti, izloženost opasnostima iz životne sredine, izbor načina života i sveukupni nivo stresa.

Otkrili su da su faktori životne sredine skoro 10 puta važniji od genetskih faktora. Faktori okoline objašnjavaju 17 posto varijacija u riziku od smrti, u poređenju s manje od dva posto objašnjenih genetskom predispozicijom.

Također su otkrili da izlaganje u ranom životu, uključujući tjelesnu težinu u dobi od 10 godina, utiče na starenje i rizik od prerane smrti 30 do 80 godina kasnije.

Da li je nečija majka pušila u vrijeme rođenja također je bio rizik od ranog izlaganja.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
✖
Na vrh