Zbog visokog udjela antioksidansa, mogu pridonijeti boljem zdravlju i pomoći u prevenciji bolesti. Redovitom konzumacijom jagoda kao dijela uravnotežene prehrane ostvaruju se brojne dobrobiti za cjelokupno zdravlje. Stručnjaci za prehranu su za Eating Well izdvojili neke od najpoznatijih dobrobiti, izdvajamo ih u nastavku, prenosi Index.hr.
Protuupalno djelovanje
Jagode svoju crvenu boju duguju antocijaninu, biljnom spoju s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Jagode sadrže oko 73 miligrama antocijanina po kilogramu, što odgovara otprilike 13 miligrama po šoljici narezanih jagoda.
Redovna konzumacija jagoda može povećati nivo antioksidansa u tijelu i smanjiti upalne markere. Ti učinci mogu imati značajan utjecaj na zdravlje. Sharniquia White, magistrica nauka i registrirana dijetetičarka, kaže: “Zbog antioksidativnih svojstava, jagode se povezuju s poboljšanjem zdravlja srca, kognitivnih funkcija i probave.”
Doprinose zdravlju srca
Vlakna i antioksidansi iz jagoda blagotvorno djeluju na srce. Nutricionistica Lisa Young pojašnjava da “visoki nivoi antioksidansa i protuupalnih spojeva u jagodama mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti tako što snižavaju krvni tlak, poboljšavaju nivo holesterola i smanjuju upale”.
Istraživanja pokazuju da konzumacija dvije i pol porcije jagoda dnevno može smanjiti koncentraciju i veličinu čestica LDL holesterola, poznatog i kao “loš” holesterol koji povećava rizik od bolesti srca, prenosi Index.
Podržavaju rad mozga
Antioksidansi iz jagoda štite moždane stanice i poboljšavaju njihovu međusobnu komunikaciju. Jedno manje kliničko istraživanje pokazalo je poboljšanje prepoznavanja riječi, prostornog učenja i pamćenja kod osoba koje su svakodnevno tokom 90 dana konzumirale 24 grama liofiliziranih jagoda (što odgovara dvije šoljice svježih jagoda), prenosi Eating Well.
Općenito, povećan unos bobičastog voća, uključujući jagode, može usporiti kognitivno propadanje. Dr. Simran Malhotra navodi: “Osobe koje jedu više jagoda mogu imati 34 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove demencije, uz poboljšane moždane funkcije.”
Poboljšavaju zdravlje crijeva
Nutritivni sastav jagoda vjerojatno pridonosi njihovu pozitivnom djelovanju na crijevnu floru. Nutricionistica Sarah Glinski objašnjava da “vlakna i polifenoli iz jagoda imaju prebiotički učinak, što potiče rast dobrih bakterija u crijevima”.
Jedna studija pokazala je da konzumacija 26 grama liofiliziranog praha jagoda tokom četiri sedmice povećava broj korisnih crijevnih mikroorganizama. Druga istraživanja također potvrđuju da jagode, neovisno o obliku, pozitivno djeluju na crijevni mikrobiom.
Pomažu kod inzulinske rezistencije
Jagode sadrže ugljikohidrate pa mogu povisiti nivo šećera u krvi. No, zbog visokog udjela vlakana i polifenola, mogu povoljno djelovati na nivo inzulina. Istraživanja pokazuju da uvrštavanje jagoda u uravnoteženu prehranu može smanjiti razinu inzulina natašte i nakon obroka te poboljšati inzulinsku osjetljivost.
