SZO upozorava da manjak joda kod trudnica može dovesti do ozbiljnih problema kod djece u kasnijem razvoju – slabijeg razumijevanja, problema sa čitanjem, otežane koncentracije i smanjene sposobnosti pamćenja. Jod je ključni nutrijent za razvoj fetusa, naročito za formiranje nervnog sistema.
Nedostatak joda utiče i na odrasle osobe – može izazvati probleme s koncentracijom, pamćenjem, te poremećaje raspoloženja. Nizak nivo hormona štitne žlijezde (T3 i T4), povezan s manjkom joda, negativno utiče na nivo neurotransmitera serotonina i dopamina, koji su odgovorni za kognitivne funkcije, energiju i emocionalnu stabilnost.
Gotovo dvije milijarde ljudi u riziku
Najnovija globalna procjena SZO pokazuje da čak 1,88 milijardi ljudi, uključujući 241 milion djece školskog uzrasta, ima nedovoljan unos joda putem ishrane. Ovaj problem podjednako pogađa i razvijene zemlje i zemlje u razvoju, navodi se u istraživanju objavljenom u Journal of Nutrition (Andersson M, Karumbunathan V, Zimmermann M.).
Zbog ozbiljnih posljedica po razvoj dječijeg mozga, 58. Svjetska zdravstvena skupština je donijela rezoluciju kojom poziva na pojačane međunarodne napore, uključujući i ulogu SZO i UNICEF-a, kako bi se nedostatak joda sistematski suzbijao kroz edukaciju i akcije javnog zdravstva.
Kako osigurati dovoljan unos joda?
SZO preporučuje da odrasla osoba unosi oko 150 mikrograma joda dnevno, dok je za trudnice preporučena količina 300 mikrograma dnevno,piše N1
Budući da ljudski organizam ne može sam proizvoditi jod, neophodno je svakodnevno ga unositi putem hrane. Najbogatiji izvori joda su namirnice morskog porijekla – posebno bakalar, losos, morske alge, rakovi i školjke. U mnogim zemljama također se koristi jodirana so kao efikasan način prevencije deficita joda.
