Simptomi alergije uključuju kihanje, curenje iz nosa, kašljanje, upalu grla i glavobolju. Ovi simptomi se mogu pojaviti u blagoj varijanti, ali i u teškoj. Dok neki ljudi s alergijama mogu imati samo blage nelagodnosti, drugi se mogu osjećati fizički bolesno, piše “Klix.ba“.
Zanimljivo je kazati da su neki ljekari došli do zaključka da je alergijski rinitis povezan s povećanim rizikom od depresije i suicidalnog ponašanja. Međutim, to ne znači da će svi koji imaju alergije imati depresiju ili anksioznost i obrnuto. Međutim, možda ćete imati rizik od depresije ako imate alergije u porodičnoj historiji.
Svi ljudi koji žive s hroničnim, upornim alergijama mogu posvjedočiti da se osjećaju loše većinu dana tokom sedmice ili mjeseca, a ukoliko se osjećate dobro samo nekoliko dana tokom određenog perioda to vam neće popraviti opće raspoloženje. Alergije mogu utjecati na vaš rad, kako na poslu tako i u školi, a u zavisnosti od težine simptoma bilo koja vrsta aktivnosti može biti fizički iscrpljujuća.
Iako neki ljudi ne povezuju svoje alergije s depresijom, postoji dugotrajna veza između fizičkog zdravlja i raspoloženja. Ustvari, među uzroke kliničke depresije spadaju stresni događaji i bolest. Naprimjer, dijagnosticiranje neke teže bolesti srca ili raka može učiniti osobu osjetljivijom i samim tim je voditi putem depresije.
Naravno, alergije nisu tako ozbiljne kao neki drugi zdravstveni problemi, ali osjećaj mučnine iz dana u dan može imati emocionalni utjecaj na vas bez obzira na ozbiljnost bolesti.
U istraživanju koje je provedeno na djeci sa i bez alergija na hranu, koja su bila u dobi između četiri i 12 godina, istraživači su zaključili da alergije na hranu mogu doprinijeti povišenom nivou socijalne anksioznosti i opće anksioznosti kod mlađe djece nižeg socioekonomskog statusa. Ako sumnjate na alergiju na hranu, pitajte svog ljekara o kožnom testu ili testu krvi koji će vam pomoći da odredite koje tačno namirnice dovode do simptoma.
Kada je riječ o blagoj depresiji ili anksioznosti, njih se možete sami riješiti. Međutim, ukoliko samostalno ne pobijedite ove bolesti, porazgovarajte sa svojim ljekarom o mogućem tretmanu. Opcije mogu uključivati psihoterapiju, antianksioznu terapiju ili antidepresive. Također, postoje i neki oblici kućne terapije kao što su meditacija, duboko disanje, fizičke vježbe, spavanje i zdrava ishrana.
Osim uzimanja lijekova za alergiju, možete se boriti protiv ove vrste reakcije i hranom. Jedite više zelenog povrća, bobičastog voća i oraha. Također, đumbir i zeleni čaj mogu pomoći da se smanji upala, kao i kvalitetan san. Ako imate napade depresije ili anksioznosti tokom alergijske reakcije, kontrola nad simptomima alergije može vam pomoći da se fizički bolje osjećate, a možda i podignete raspoloženje.
