“Funkcionalna hrana” posljednjih godina privlači sve veću pažnju potrošača i prehrambene industrije zbog niza zdravstvenih prednosti koje sadrži i koje mogu imati važnu ulogu u sprječavanju i liječenju mnogih bolesti.
U hranu s potencijalno zdravstvenim prednostima svrstava se i hrana podrijetlom iz košnice: med, propolis, pčelinji kruh, pelud i matična mliječ (MM), koja je jedan od najcjenjenijih pčelinjih proizvoda te se kao najatraktivnija funkcionalna hrana može koristiti i u medicini kao ljekoviti pripravak, posebno u dijetetici i kozmetici.
To je izlučevina posebnih žlijezda koju pčele radilice koriste za hranjenje matice i ličinki, a bogata je velikom količinom proteina, slobodnih aminokiselina, lipida, vitamina i šećera. Kako matična mliječ utječe na naš organizam, istražila je prof. dr. sc. Nada Oršolić sa Zavoda za animalnu fiziologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, i o tome objavila vrlo zanimljiv pregledni članak koji samo potvrđuje brojne fiziološke i farmakološke učinke u sisavaca, uključujući širenje krvnih žila, sniženje krvnog tlaka, sniženje vrijednosti kolesterola, antioksidativnu aktivnost, te protuupalni, antimikrobni, estrogenski, antiosteoporozni i protutumorski učinak, ublažavanje simptoma menopauze…
Njezino istraživanje upućuje na molekularne mehanizme uključene u razvoj pojedinih poremećaja te na odnos između matične mliječi i raznovrsnih bolesti na temelju dosadašnjih rezultata različitih in vivo i in vitro istraživanja, te ističe višestruki korisni učinak matične mliječi u borbi protiv starenja i komplikacija povezanih sa starenjem. Osim toga, navode se i preporuke o definiranju standarda kakvoće matične mliječi s obzirom na to da rezultati analize ovoga pčelinjega proizvoda upućuju na značajne razlike u sastavu i djelotvornosti svježih i dehidriranih uzoraka.
Danas se matična mliječ intenzivno istražuje, posebice u Japanu, te su mnoge pretpostavke o njezinoj učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da ima i biostimulativni te regenerativni učinak na ljudsko zdravlje. Spektar korisnoga djelovanja matične mliječi na oporavak organizma te prevencija mnogih nefizioloških stanja pod njezinim utjecajem temelji se na iznimnom kemijskom sastavu. Ipak, unatoč brojnim istraživanjima, još nema dovoljno podataka o učinkovitosti matične mliječi u poboljšanju ljudskoga zdravlja.
Pripravci koji sadržavaju matičnu mliječ moraju se pripremati uz strogo pridržavanje sanitarno-higijenskih uvjeta i mjera te pod nadzorom stručnjaka kako bi primjena matične mliječi mogla postići svoje djelotvorne učinke.
Primjena matične mliječi u medicini u mnogim zemljama diljem svijeta pod stalnom je kontrolom ministarstava zdravlja. Radi sigurne primjene matične mliječi kao ljekovitoga pripravka, važno je sačuvati sastavnice odgovorne za blagotvoran učinak na zdravlje stalnom analizom kemijskoga sastava matične mliječi i kakvoće, te osigurati sigurnu proizvodnju, piše “Slobodna Dalmacija“.
Potrebno je poznavanje sastava matične mliječi kako bi se definirao standardni sastav, procijenila kakvoća komercijalnih proizvoda i otkrila prisutnost matične mliječi u drugim proizvodima koji je sadrže.
Neke zemlje, poput Švicarske, Bugarske, Brazila i Urugvaja, definirale su nacionalne standarde za matičnu mliječ. Naime, postoje razlike u kakvoći matične mliječi, posebice sezonske i geografske, a neki smatraju da su neke promjene ovisne o vrsti pčela koje ih proizvode. Također, jasno treba navesti razlike između svježe matične mliječi i različitih zamrznutih pripravaka.
Potvrđeno je ne samo da izloženost temperaturi od četiri stupnja Celzijeva ne uzrokuje promjene u sastavu matične mliječi, nego da njezino skladištenje u zamrznutom stanju sprječava razgradnju biološki aktivnih proteina, što upućuje na to da matičnu mliječ treba zamrznuti neposredno nakon skupljanja radi očuvanja biološki aktivnih sastavnica.
Mogućnost uporabe matične mliječi temelji se biološkim osobitostima: biostimulativni učinak – sposobnost pojačavanja disanja tkiva, pojačava oksidativnu fosforilaciju, ubrzava izmjenu tvari, povećanje energije i izdržljivosti, stimulira parasimpatički centar vegetativnog sustava i pojačava izlučivanje adrealina iz nadbubrežne žlijezde, povećava otpornost na stres i bolesti, pomaže u održavanju i jačanju kose, kožnog tonusa i noktiju, pomaže u regeneraciji stanica i tkiva, smanjuje razinu kolesterola, pozitivno djeluje na krvožilni sustav, stabilizira krvni tlak, poboljšava memoriju (acetil kolin neurotransmiter), stimulira imunosni sustav, potiče apetit, regulira probavu, održava ravnotežu hormona, olakšava menstrualne simptome, pomaže u liječenju impotencije i frigidnosti, otklanja slabost i umor, pozitivno djeluje na artritis, anemiju, mišićnu distrofiju i Parkinsonovu bolest, te djeluje antiupalno, antivirusno i antibiotički.
Pokazalo se da matična mliječ može izazvati i kontaktni dermatitis i anafilaksiju zbog prisutnosti brojnih proteina u pojedinih ljudi, što zahtijeva oprez prilikom njezine uporabe. Matična mliječ može se ograničeno uzimati u bolestima kao što je bronhijalna astma u krizi, Adisonove bolesti, akutne zarazne i bolesti nadbubrežne žljezde te tumora u akutnoj fazi. Matičnu mliječ nije poželjno primjenjivati navečer jer često može prouzročiti različite nuspojave i nesanicu.
