Prehrambena industrija ima prljavu malu tajnu koju su skrivali godinama: poljoprivrednici ponekad koriste Raundap u svoje svrhe bez da nas o tome informišu – i na taj način ugrožavaju javno zdravlje.
Šokantna istraživanja objavljena u časopisu Environmental Sciences Europe opisuju načine na koje mnogi proizvođači žitarica sada koriste Raundap kako bi ubrzali proces žetve – i kako u tom procesu zagađuju svoje usjeve.
Imajući u vidu revolucionarne sudske slučajeve koje smo vidjeli protiv Monsanta i njihovog toksičnog herbicida u prošloj godini, činjenica da poljoprivrednici prskaju usjeve Raundapom sedam dana prije žetve je veoma alarmantna.
Istraživanje Radne grupe za zaštitu životne sredine (EVG) pokazalo je da je velika većina žitarica, snek barova i drugih namirnica na bazi žitarica zaražena ostacima glifosata. Mnoge od ovih namirnica su pozicionirane kao snek opcije za djecu – ali su više otrovne nego zdrave.
Glifosat i sezona žetve
Upotreba glifosata je u porastu od sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali većina od 1,6 milijardi kilograma korišćenih na usjevima je poprskana u posljednjih 10 godina. Istraživanje koje je 2016. objavio Čarls M. Benbruk pokazuje da je bilo mnogo zabrinjavajućih promjena u upotrebi glifosata otkako je prvi put došao na tržište prije više od četrdeset godina. On piše da ‘nijedan pesticid nije došao ni blizu toliko intenzivne i široke upotrebe’ – činjenica koja je veoma uznemirujuća je ta da glifosat uzrokuje neželjene zdravstvene efekte.
Waking Times izveštava da istraživanje koje je vodio Benbruk ukazuje na praksu korišćenja glifosata u isušivanju usjeva pšenice, koji je započeto u Škotskoj 1980-ih.
Wakint times:
Poljoprivrednici su tamo često imali problema sa ravnomjernim sušenjem pšenice i ječma kako bi počeli žetvu. Tako su došli na ideju da ubijaju usjeve (sa glifosatom) jednu do dvije sedmice prije žetve kako bi ubrzali sušenje zrna.
Benbrukov dokument iz 2016. godine navodi da je praksa upotrebe glifosata kao desikanta prvi put počela da dobija popularnost u Sjedinjenim Državama sredinom 2000-ih. Toliko glifosata se primjenjuje na naše usjeve, regulatorne agencije imaju drastično izmenjene nivoe tolerancije da bi prilagodile povećanje herbicidnog prskanja.
Benbruk piše:
Pošto se takve primjene dešavaju u danima žetve, one rezultiraju mnogo većim ostacima u požnjevenim namirnicama Da bi se obuhvatili takvi ostaci, Monsanto i drugi registranti glifosata su tražili, i generalno su im odobrena, značajna povećanja nivoa tolerancije glifosata za nekoliko usjeva, kao i u životinjama, godinama odgajanim na takvim usjeva.
U EU, očekivani porast rezidua glifosata iz proširenih postupaka prskanja bio je toliko veliki da su mnoge zemlje zabranile primjenu herbicida u “pomoći kod žetve”. U SAD-u su jednostavno podigli prag.
Glifosat je opasan
U prošloj godini, dva čovjeka su dovela Monsanta na sud zbog optužbi da glifosat – glavni sastojak Raundapa – uzrokuje rak. I u oba slučaja, porota je odlučila u korist tužitelja, zaključivši da je herbicid bio ‘značajan faktor’ njihovih bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija je glifosat nazvala vjerovatno kancerogenim – i postoji mnogo naučnih istraživanja koji jasno pokazuju potencijalni rizik koji predstavlja za ljudsko zdravlje.
Naučnici sada priznaju da je za njih (proizvođače pesticida) nemoguće da istinski predvide efekte koje će njihovi proizvodi imati u stvarnom životu. Malo je ili uopšte nema podataka o tome šta se dešava kada pesticidi međusobno komuniciraju, na primer – gotovo sve konvencionalno uzgojene kulture će sadržati tragove više od jedne hemikalije. Ispitivanje bezbijednosti pesticida oduvek je nedostajalo, piše “Webtribune“
