Srce, kao organ koji bez prestanka radi gotovo savršeno tokom čitavog našeg života je teško „pokvariti“- za sto su potrebne godine i godine nepovoljnog načina života, potpomognute genetskim nasljeđem i svakodnevnim stresom.
Kada obolite od srčanog udara, po mišljenju ljekara, spadate u onu sretniju grupu. Oni drugi, manje sretni, izvukli su „iznenadnu srčanu smrt“ to jest, iznenada su se srušili na cesti ili u kući. S obzirom na sretnu činjenicu da ste i dalje živi, možemo zaključiti kako je ostatak srčanog mišića preuzeo posao, dok su žile napravile kolaterale te našle nove puteve za hranjenje srca.
Terapija i prevencija
Visok krvni pritisak zanemaren godinama, neotkrivena šećerna bolest, pušenje, visoka vrijednost LDL holesterola u krvi s niskim zaštitnim HDL holesterolom, loša i neredovna ishrana, pretjerana tjelesna težina, nedostatak fizičke aktivnosti i genetika, mogu dovesti do srčanog udara.
Iz tih razloga glavna terapija je ujedno i prevencija! Redovni sistematski pregledi osnovni su put uspjeha izbjegavanja srčanog udara. Povišeni krvni pritisak, povišeni šećer u krvi te povišeni holesterol „ne bole“, ne možete ih osjetiti, a prvi simptom je srčani ili moždani udar. Stoga, redovno se kontrolišite.
U prevenciju spada i redovna fizička aktivnost. Svakodnevno umjereno vježbanje, ponekad malo oštrije hodanje potaknuti će rast kolateralnih krvnih žila u srcu, te vas upravo to može spasiti prilikom srčanog udara.
Onima koji su preživjeli infarkt, stručnjaci savjetuju da je hrana jedan od najboljih i najučinkovitijih lijekova. Najvažniju ulogu u oporavku igra raznovrsna i zdrava ishrana jer pomaže da se organizam snabdije svim važnim hranljivim sastojcima.Posebno se preporučuje ishrana bogata vlaknima.
Način života
Ishrana treba da bude usmjerena na rješavanje povišenog nivoa masnoća u krvi, visokog krvnog pritiska i povišene tjelesne težine, pogotovo visokog procenta visceralnih masti koje direktno okružuju unutrašnje organe.
Drugim riječima, treba popraviti greške u ishrani koje i dovode do kardiovaskularnih bolesti, a to su pretjerani unos masne hrane, zasićenih masnoća i holesterola, transmasnih kiselina.
U ishrani nakon infarkta posebno je važan unos dijetnih vlakana kojih najviše ima u povrću, voću, koštunjavom voću, žitaricama, mahunarkama i raznim sjemenkama.
Najvažnije je da pomijenite način života! Slušajte savjete liječnika, držite se dijete, kontrolirajte krvni pritisak i šećer u krvi! Redovno i zdravo se hranite. Bavite se fizičkom aktivnošću! Bježite od stresa, ostavite cigarete i alkohol
Naravno, redovne kontrole kod liječnika i redovno uzimanje terapije se podrazumijevaju!
LIMUN ČUVA SRCE
Žvaćite koricu limuna jer blagotvorno djeluje na srce (samo ako je organskog porijekla)
Slobodno popijte po čašu crnog vina nekoliko puta sedmično
ELIKSIR ZA SRCE
POTREBNO JE: 10 svježih stabljika peršuna, 1 litar domaćeg crnog vina, 2 kašike vinskog sirćeta, 300 g prirodnog meda
Peršun potopite u vino, pa dodajte vinsko sirće i kuhajte desetak minuta na tihoj vatri. Nakon toga dodajte med. Dobijeni sirup procijedite dok je još vruć, pa ga prohlađenog sipajte u staklene flaše koje ste prethodno isprali alkoholom.
Eliksir uzimajte 2 – 3 puta dnevno prije obroka. Pored načina života i režima ishrane od velike koristi je za vaše srce i ovaj biljno medni napitak.
I POSLIJE INFARKTA ŽIVOT IDE DALJE, ALI BEZ STRESA!
1. Ishrana
Najvažniju ulogu u oporavku igra raznovrsna i zdrava ishrana jer pomaže da se organizam snabdije svim važnim hranljivim sastojcima. Najbolji izvori dijetalnih vlakana su povrće, voće, koštunjavo voće, žitarice, mahunarke i razne sjemenke.
2. Promijenite način života!
Redovno i zdravo se hranite, ali to ne znači da se morate odreći doživotno i namirnicama koje nisu preporučljive. Smijete sebi priuštiti svu hranu, ali u razumnim količinama. Važno je ne pretjerivati, nego sebi dozvoliti te namirnice jednom do dva puta mjesečno.
Vodite se starom kineskom poslovicom koja kaže: „Malo je dovoljno, dovoljno je previše“.
3. Bavite se fizičkom aktivnošću!
Usudite se pomalo, lagano pomicati granice, no samo do onih koje postavlja vaše tijelo. Ako osjetite umor, stanite! Također, ako na meteorološkoj prognozi ugledate samo one „namrštene“ smajliće i vi se osjećate tačno tako, radije nemojte ići nigdje. Ostanite kod kuće, čitajte ili pogledajte najnoviju epizodu sapunice. Slušajte svoje tijelo, i opustite se!
4. Pušenje je zabranjeno!
Čak i pasivno! Šteta koju učini samo jedna cigareta neka vam bude poticaj da prestanete s tom nezdravom navikom.
5. Uklonite stres!
To je u današnje vrijeme jako teško, ali pokušajte bježati od svega što vas uzrujava. Ako već ne možete isključiti TV kada je na programu Dnevnik, radite nešto drugo što vas ispunjava pozitivnom energijom.
6. Budite nasmijani, smijeh liječi!
Pojednostavnite sebi život! Riješite situacije koje vi možete riješiti, a prestanite se brinuti o onome što ne možete promijeniti. Maknite se od ljudi sa negativnom energijom, ne družite se sa njima, nije vam stalo do stalnog slušanja o tuđim nevoljama, bolestima, malignim tračevima, neuspjesima…
Integralne žitarice za doručak čuvaju srce
Američka Škola za javno zdravlje proučila je dvije američke studije sprovedene na 4.000 muškaraca i žena nakon što su preživjeli infarkt. Pratili su ih u prosjeku devet godina nakon srčanog udara. Zaključak je da su se najveće šanse za preživljavanje pokazale kod onih koji su jeli hranu bogatu vlaknima, a uglavnom su ih unosili tokom doručka, preko žitarica.
Svaki peti pacijent koji je jeo najviše vlakana imao je 25 odsto manji rizik od umiranja od bilo kojeg uzroka tokom devet godina, a kod onih koji su vlakna najmanje jeli rizik je bio manji tek za pet odsto.
Takođe, grupa koja je jela puno vlakana imala je i 13 odsto manje šanse da doživi fatalni infarkt.
Prema preporukama nutricionista žene bi trebalo da unose najmanje 25 grama, a muškarci ne manje od 38 grama dijetnih vlakana na dan. Ove preporuke odnose se na osobe mlađe od 50 godina. Preporuka za žene poslije 50. godine je 21 gram, a za muškarce 30 grama dijetnih vlakana na dan.
Idealan način da se ispoštuje ova preporuka jeste uključivanje zdravih namirnica u jelovnik, naročito proizvoda od cijelog zrna žita (hljeba, tjestenina, pahuljica i mekinja od cijelog zrna, integralna riža), leguminoza (mahunarki), voća (malina, borovnica, ribizla, jagoda, kupina), kao i koštunjavog voća (badema, pistaća)
Biljna vlakna su sastavni dijelovi biljnih ćelija koji, uneseni hranom, u tankom crijevu ne podliježu procesu varenja. U debelom crijevu, pod dejstvom bakterija, samo se djelimično razgrađuju. Uglavnom se sastoje od složenih ugljenih hidrata: celuloze, hemiceluloze, pektina i lignina.
Celuloze najviše ima u mekinjama, integralnim žitaricama, boraniji, kupusu, brokolama, mrkvi, suhom voću, paprikama, krastavcima, jabukama,piše Aura
Hemiceluloza najviše imaju: mekinje, žitarice, slačica, integralne žitarice.
Pektina najviše ima: grejpfrut, limun, narandža, šljiva, breskva, bobičasto voće, boranija, grašak, bundeva
Ligninima su najbogatije: kruška, jagoda, rotkvice, plavi patlidžan, mekinje
Inulina najviše imaju čičoka i korijen celera
