Zastoj srca predstavlja puno ružniji scenario jer srce odjednom prestane da kuca, budući da njegova električna aktivnost “ispadne” iz ritma. Nedavno je sprovedeno istraživanje u Portlendu kojim se više od decenije pratile osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja.
Tokom tog vremena se razgovaralo s mnoštvom ljudi koji su bili bliski žrtvama, kao i s preživjelima, pa su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni. Otkriveno je da je polovina sredovječnih pacijenata doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u grudima i nedostatka daha, što je počelo oko mjesec dana prije zastoja.
“Do trenutka kad bi neko nazvao hitnu pomoć, za 90 posto osoba bi nažalost bilo prekasno. No postoji šansa da se to promijeni, za koju dosad nismo znali”, objašnjava dr. Samit Kju sa Instituta za srce iz Los Anđelesa, koji je ujedno i autor istraživanja.
Zanimljivo je da je nekolicina pacijenata shvatila da su njihovi simptomi dovoljno zabrinjavajući da su pozvali hitnu pomoć prije nego što su kolapsirali. Oni su ujedno imali i najviše šanse da prežive zastoj. To je pokazatelj da ne treba ignorisati signale koje nam šalje tijelo. S tim da su na prvom mjestu bolovi u grudima i nedostatak daha – koji bi odmah trebalo da vas “potjeraju” u bolnicu.
Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, kao i neki nasljedni poremećaji koji utiču na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudima koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda biti potrebna ugradnja defibrilatora kako bi vratili srce nazad u pravilan ritam.
Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli pojavljivati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u grudima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca, piše Hamilton Spectator, a prenosi “Express“.
