Studija koja je ovih dana objavljena donosi uistinu zanimljive rezultate: iako se dosad smatralo da je genetika ključni faktor, postoje, stoji u rezultatima studije, načini koji pomažu smanjiti rizike od obolijevanja.
Ključ je, tvrde autori, u načinu života. Zdrava prehrana i dovoljna količina tjelovježbe stavke su koje ne smanjuju samo centimetre oko struka, već umanjuju i rizik od demencije, a to dokazuju primjeri ljudi iz spomenutog istraživanja.
Pa dok ne postoji lijek ni preventiva koja bi mogla zaustaviti demeciju i Alzheimerovu bolest, sve veća količina dokaza ide u prilog tvrdnji da se može živjeti na način da se rizici od obolijevanja umanje.
Studija pokazuje upravo da ljudi s većim genetskim rizikom, a koji su zadržali zdrav način života – pazili na prehranu, vježbali, pili minimalnu količinu alkohola i nisu pušili – imaju manje šanse za razvijanje demencije u kasnijim životnim godinama.
Ispitanika je bilo ukupno 196.383, a svi su redom bili stariji od 60 godina te živjeli u Velikoj Britaniji. Statistički je značajna razlika onih koji su živjeli zdravo i onih koji nisu pazili na način života, a ovi prvi u znatno su kasnijim godinama razvili simptome.
– Ovo istraživanje uzbudljivo je jer pokazuje da uistinu postoje stvari koje možemo napraviti i u svakodnevnome životu utjecati na genetski faktor. U našem istraživanju, zdrav način života povezuje se sa smanjenim rizikom obolijevanja od demencije bez obzira na genetsku predispoziciju – kaže Elzbieta Kuzma, jedna od liječnika koji su još 2006. godine počeli s istraživanjem, prenosi “Avaz“.
Iako je istraživanje kvalitetno i temeljito provedeno, važno je upozoriti ljude da postoje oni koji će razviti demenciju bez obzira koliko zdrav njihov način života bio.
Šta se “zdravog načina života” tiče, riječ je o sljedećim navikama:
– zdrava prehrana,
– najmanje 150 minuta umjerene do jače tjelesne aktivnosti sedmično,
– umjerena konzumacija alkohola,
– nepušenje,
– bavljenje aktivnostima koje zahtijevaju mentalnu obradu.
Stručnjaci smatraju da se usvajanjem ovih navika rizik od obolijevanja od Alzheimera smanjuje čak 60 posto, dok usvajanje jedne ili dvije s liste za čak 22 posto.
Procjenjuje se kako žene čine dvije trećine osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. U drugom istraživanju nalazi američkih znanstvenika s Vanderbildt University pokazuju kako je veću učestalost kod žena moguće objasniti nizom genetskih, anatomskih i socijalnih faktora.
Dio uočenog povećanja rizika može objasniti to što žene u prosjeku žive duže od muškaraca te time što u većem broju slučajeva nisu bile zaposlene. Rad na određenim radnim mjestima je ranije povezivan sa smanjenjem rizika za demenciju, pojašnjavaju istraživači.
Uz to, kod žena su uočene razlike u odnosu na širenja nakupina proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću koje bi mogle dovesti do ubrzavanja neurodegenerativnih procesa.
U istraživanju provedenom uz sudjelovanje gotovo 7000 osoba identificirano je i nekoliko gena povezanih s rizikom obolijevanja od Alzheimerove bolesti čija ekspresija ovisi o spolu.
