Grmoliki bosiljak (Ocimum basilicum) karakterističnog mirisa, predstavlja začinsku, ljekovitu i ‘svetu’ biljku, koja u mnogim religijama ima posebnu važnost. Porijeklom je iz Indije, a u Evropu su je u 12. vijeku donijeli monasi. Pravoslavna crkva, hinduisti i mnogi drugi narodi, bosiljku pripisuju božansku moć. Postoji vjerovanje da se na krštenju nikad niko ne prehladi, bez obzira na doba godine, jer ova biljka posjeduje snažno antizapaljensko dejstvo.
Zapisi pokazuju da su za nju znali još u drevnom Egiptu. Riječ bosiljak dolazi od grčke riječi bazilikon što znači kraljevski ili poštovanje starih kultura prema njegovom postojanju. Rimljani su ga poistovjećivali sa ljubavlju i odanošću, i vjerovali su da će muškarac zauvijek voljeti ženu od koje dobije grančicu bosiljka, dok su ga u Indiji njegovali kao simbol dobrodošlice.
Idealan začin
Kao začin bosiljak daje ukus jelima, poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja. Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krompira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. U mediteranskoj kuhinji predstavlja sastavni dio sosova i preliva za jela sa tjesteninom. Sušeni bosiljak ima jači ukus od svježeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i pasulj, ali i u salate i namaze.
Tradicionalna medicina takođe cijeni ljekovita svojstva bosiljka. Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, a u vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba. Sok od lišća koristi se protiv prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo. Djelotvoran je i kod upala mokraćnih puteva, za uklanjanje nesanice i ublažavanje nervoze, podsticanje apetita.
Čaj od bosiljka svakako bi trebalo da piju dojilje, jer pospješuje stvaranje mlijeka. Sprema se tako što se listovi osušene biljke preliju ključalom vodom i ostave da odstoje deset minuta. Ovaj napitak može da se pije svaki dan, ali poslije osam dana trebalo bi napraviti dvonedeljnu pauzu.
Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svježim bosiljkom uspješno liječe bolni otečeni zglobovi, a prije svega oni zahvaćeni artritisom. Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično djeluju kao diklofenak tablete. Eugenol koji bosiljku daje prepoznatljivu aromu, a ima ga najviše u azijskoj vrsti, ključni je sastojak koji djeluje protivupalno.
Zbog sedativnog dejstva, jedino se ne preporučuje trudnicama u početku trudnoće, kao ni bebama mlađim od šest mjeseci.
Snažan antioksidans
Bosiljak ima snažna antioksidansna svojstva, koja štite organizam od oštećenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala. Istovremeno, spriječavaju starenje ćelija i nastanak pojedinih vrsta karcinoma. Beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A predstavlja jedan od ključnih antioksidanasa, jer sprečava oksidaciju holesterola u krvotoku, štiteći na taj način srce i krvne sudove. Bosiljak jača i srčani mišić, djelujući preventivno protiv nastanka infarkta.
Eterično ulje
Slatkasto aromatični listovi bosiljka sadrže zavidne količine eteričnog ulja, tanin saponine i gorke materije. U eteričnom ulju ima estragola, linalola, cineola i drugih antiseptičkih sastojaka koji unuštavaju štetne bakterije u hrani, sprečavajući njihovo razmnožavanje. Zbog ovakvih osobina eterično ulje bosiljka predstavlja izuzetan prirodni konzervans, a koristi se i u farmaceutskoj industriji, pišu “NezavisneNezavisne“.
