1. Plijesan i gljivice
Plijesan i gljivice nalaze se u svakoj klimatskoj zoni svijeta. No u toplim i vlažnim uvjetima, poput kupaonica ili podruma, njihove spore se toliko prošire da stvaraju kolonije koje su prijetnja vašem zdravlju. Većina plijesni u vašim domovima je samo površinska, no ponekad može ući čak u temelje ili zidove. Svi tipovi plijesni su iritansi koji štete respiratornom sustavu te mogu prouzročiti ozbiljne zdravstvene tegobe ljudima koji imaju problema s imunološkim sustavom. Zato je važno ukloniti plijesan sa ama baš svake površine u vašem domu.
2. Grijanje i klimatiziranje
Većina kućanstava koristi centralno grijanje zimi, a klima uređaje tijekom ljeta. Kako bismo sačuvali energiju i zadržali toplinu ili hladnoću, prozore i vrata smo napravili nepropusnima. Za novčanike je to idealno, ali za zdravlje može biti opasno, osobito ako imate respiratorne tegobe. Grijanje i klima najčešće ne uzimaju svjež zrak izvana, nego jednostavno filtriraju zrak u stanu. Na taj način toksini iz zraka ostaju u stanu, a u njima je ponekad dim cigarete, plijesan, kemikalije za čišćenje, ugljik monoksid i razni drugi plinovi. U mnogim je kućanstvima zrak u stanu zagađeniji nego onaj vani. Za one koji koriste sobne klimatske uređaje, treba istaknuti kako su oni često izvor plijesni i raznih zaraza ukoliko ih ne čistite redovito. Kamini i peći za grijanje na drva dodatno mogu zagaditi zrak emitiranjem sitnih čestica i plinova.
Evo kako možete poboljšati kvalitetu zraka u svom domu:
– otvorite vrata i prozore kad je god to moguće
– kad kuhate ili se kupate obavezno provjetrite prostoriju
– smanjite količinu kemikalija za čišćenje
– zabranite pušenje u stanu
– instalirajte uređaje za grijanje i hlađenje koji koriste vanjski zrak
3. Kupaonica
Kupaonice su obično mali i vlažni prostori u kojima se nalaze vlaga i toplina zbog kojih bujaju plijesni, a tamo još dodatno koristite kemikalije za osobnu higijenu. Ondje opasnosti vrebaju na svakom koraku, odnosno iz zraka i sa površina.
Najveći izvori rizika su:
– nepravilno čišćenje i loše pranje ruku zbog čega se na površini zadržavaju bakterije poput E. coli te raznih virusa
– zajedničko korištenje ručnika i kupaonskih tepiha zbog čega se infekcija može proširiti među članovima obitelji
– korištenje agresivnih sredstava za čišćenje, mirisnih sprejeva, svijeća, ulja i drugih sredstava koja ograničuju dotok svježeg zraka
– loša kvaliteta vode
4. Dnevni boravak
Riječ je o prostoriji koju koriste svi ukućani i u njoj najviše borave. Ondje također primate goste, jedete, igrate se s ljubimcima, podižete noge na stol kako biste se odmorili i bavite se drugim aktivnostima. To je mjesto na kojem se svi okupljate i dijelite sve, pa čak i bakterije. Među najvećim izvorom bakterija u dnevnom boravku je daljinski upravljač televizora. Imaju li svi čiste ruke kad ga drže? Bakterije i virusi se mogu zadržati na različitim površinama, pa i na daljinskim upravljačima. Zato ih redovito čistite dezinfekcijskim sredstvima za elektroniku. Sljedeći su problem vanjski izvori zaraze te prašina. Stoga je dobro zamoliti svakoga da se izuje prilikom ulaska u stan, pa će cipele ostati u hodniku, dovoljno daleko od zajedničkih prostora. Koristite dobar usisavač s filterima kako biste redovito usisavali prašinu i alergene.
5. Spavaća soba
U spavaćim sobama odmaramo dušu i tijelo. No i ondje vrebaju skrivene opasnosti koje neće utjecati na dobar san nego na zdravlje. Provjerite kakvu posteljinu koristite. Jastuci i madraci često zadržavaju ostatke stanica kože, a time se hrane grinje. One mogu prouzročiti ozbiljne alergijske reakcije. Ljudi često ne peru plahte dovoljno često ni na dovoljno visokim temperaturama, pa se na njima ponekad pronalazi salmonela ili e. coli koje uzrokuju razne infekcije.
6. Hrana
Najčešći zdravstveni rizik u našoj svakodnevici je neispravno držanje i pripremanje hrane. Kod većine ljudi to će prouzročiti probavne tegobe, dok će kod onih drugih biti težih posljedica poput trovanja ili infekcija koje čak mogu voditi u smrt. Pojedina hrana koju kupujemo nije sigurna za uporabu u stanju u kojem dolazi i treba je skladištiti na pravilnoj temperaturi u odgovarajućim uvjetima. Nepravilno rukovanje namirnicama od skladištenja do pranja, može izazvati širenje ozbiljnih bakterija i virusa.
7. Kuhinja
Uz probleme sa hranom, u kuhinjama mogu nastati dodatni problemi koji proizlaze iz higijene korita za pranje suđa, higijene površina, kanti za smeće i drugih predmeta na kojima se mogu pronaći različite vrste bakterija. Svaki put kad koristite dasku za rezanje, na njoj stvarate mikroskopska oštećenja. U njima se zadržavaju bakterije iz hrane. Zato je važno koristiti različite daske za meso i povrće kako biste spriječili prijenos tih bakterija. Čak vam mogu naštetiti i predmeti koje koristite za čišćenje. Primjerice, spužve i krpe mogu biti rasadnik salmonele i drugih bakterija, a brisanjem površina zaraženim krpama možete samo raširiti zarazu. Stoga je važno redovito ih čistiti i mijenjati.
8. Garaža
U garažama obično držimo boje, pesticide, herbicide, proizvode za automobile i druge slične proizvode. Curenjem iz korodiranih spremnika kemikalije mogu reagirati sa zrakom i stvoriti štetne plinove. Svi otvoreni spremnici takvih proizvoda trebali bi se držati u ventiliranim prostorima koji nisu povezani sa prostorom u kojem živite. Dodatno, ugljični monoksid koji nastaje kad uključite motor automobila ne možete nanjušiti pa ga zovu tihim ubojicom. Ako automobil u garaži ostavite s uključenim motorom, svakako se pobrinite da su vrata i prozori otvoreni kako bi postojao dotok svježeg zraka.
9. Agresivna sredstva za čišćenje
Agresivna sredstva za čišćenje kod ljudi mogu prouzročiti iritaciju kože, teškoće s disanjem, a osobito su opasna kad je riječ o trudnicama i maloj djeci. Miješanjem pojedinih kemikalija poput amonijaka i izbjeljivača nastaju toksični plinovi koji vas mogu usmrtiti. Ako morate rabiti agresivna sredstva, uvijek pažljivo pročitajte uputstva, otvorite prozore i koristite ventilator da pojačate protok zraka. Radije birajte prirodne metode čišćenja koje su manje štetne za ljude, okoliš i ljubimce.
10. Stariji građevinski materijali
Tijekom godina ljudi su puno naučili o toksičnosti građevinskih materijala. No ako živite u starijim kućama, svakako provjerite jeste li sigurni. Kuće građene prije 1940. godine gotovo sve imaju olovne boje. Ako se ne guli i ne otpada te ste u međuvremenu preko nje nanijeli više slojeva boje od lateksa, sve je u redu i sigurni ste. Površine s olovnom bojom ne pokušavajte očistiti bez korištenja zaštitne opreme i maske za lice. Olovne cijevi za vodu također su problem jer će olovo kroz vodu stići i u naše tijelo te može prouzročiti otrovanje. Najranjivija su djeca s oštećenim imunološkim sustavom. Vinil pločice na podu bile su popularne osobito do 1972. godine, no manje je poznato da su u tom razdoblju sadržavale azbest. Ako je takav pod oštećen ili ga planirate mijenjati, imajte na umu da u zrak ispuštate azbest. Azbest je sam po sebi kao materijal u graditeljstvu zabranjen tek kasnih sedamdesetih, no do tada su ga često koristili. Prije uklanjanja bilo kakvog materijala koji sadrži azbest konzultirajte stručnjaka.
11. Tepih od zida do zida
U spavaćoj sobi ili u dnevnom boravku tepih koji prekriva cijeli pod može djelovati umirujuće, no zapravo je magnet za prljavštinu. Grinje, mrtve stanice kože, dlaka ljubimaca, bakterije, virusi, prašina i kosa kod ljudi s alergijama mogu prouzročiti snažne reakcije. Drveni podovi na kojima se nalaze perivi tepisi proizvode puno manje alergena, pa sukladno tome mogu prouzročiti manje tegoba s disanjem ili iritacijom kože. Dodatno, novi tepisi mogu ispuštati kemijske spojeve poput formaldehida i drugih sredstava za očuvanje, a toksični su i mogu prouzročiti krvarenje iz nosa ili tegobe s disanjem. Tepih treba redovito usisavati, a povremeno poslati i u kemijsku čistionicu, prenosi “Aura“.
