Zdravlje

Ona upravlja radom žlijezda Ako se taj složeni sistem “pokvari” dolazi do blažih ili težih zdravstvenih smetnji

Poremećaj rada žlijezde hipofize je veoma opasan, dok su štetni uticaji epifize uslijed nepravilnog rada i dalje nepoznati.

Pod uticajem hormona nalazi se svaki djelić ljudskog organizma, čije vrlo male doze upravljaju našim raspoloženjem, ponašanjem i funkcijom pojedinih organa.

Ako se taj složeni sistem “pokvari”, posljedice mogu biti izražene u obliku blažih ili težih zdravstvenih smetnji.

Zato treba da znate kako da prepoznate poremećaj u radu žlijezda – kroz koje simptome se manifestuju i kakve su posljedice uslijed nepravilnog rada, kao i čemu koja žlijezda služi.

Hipofiza

Ova žlijezda nalazi se na osnovi lobanje u mozgu. Hipofiza nadzire i upravlja radom većine žlijezda u cijelom tijelu i lučenjem najvažnijih hormona. Hipofiza proizvodi hormon rasta, koji podstiče rast tijela djelujući na sve ćelije u organizmu, hormon stimulacije folikula FSH i luteinizacijski hormon LH, kao i hormon TSH, koji nadzire rast i rad štitne žlijezde.

Smetnje u poremećaju: Najčešći problem je pretjerano ili smanjeno lučenje jednog ili više hormona hipofize, poput hormona štitne žlijezde ili nadbubrežnih žlijezda. Simptomi su glavobolja u kombinaciji sa problemima vida.

Hipotalamus

Ova žlijezda je, takođe, smještena u mozgu, a upravlja spolnom željom, osjećajem gladi, žeđi, tjelesnom temperaturom, disanjem, srčanim ritmom… Hipotalamus je važna žlijezda koja djeluje kao unutrašnji sat organizma i upravlja svim životnim funkcijama.

Smetnje u poremećaju: Očitavaju se i tumače isto kao poremećaji hipofize, budući da se skup međusobnih djelovanja naziva osovina hipotalamus-hipofiza.

Epifiza

Žlijezda epifiza smeštena je u samom centru mozga, a njena uloga je poprilično nepoznata. Najpoznatiji hormon koji proizvodi je melatonin, hormon koji upravlja ciklusima sna i budnog stanja.

Smetnje u poremećaju: Poznato je da utiče na reprodukciju životinja, ali poremećaji i njihove posljedice kod ljudi nisu poznate.

Štitna žlijezda

Vrlo važna i smještena u dnu vrata, štitna žlijezda proizvodi horomone koji utiču na rast, proizvodnju tjelesne energije i brzinu metaboličkih procesa u tijelu.

Smetnje u poremećaju: Razlikuju se s obzirom na to da li štitna žlijezda radi previše ili premalo. Kod slabijeg rada javlja se usporenost metabolizma, a kod jakog ubrzanost. Za oba poremećaja karakteristično je lupanje srca, slabljenje noktiju i kose, poremećaji menstrualnog ciklusa i nagle promjene tjelesne težine.

Paratireoidne žlijezde

Riječ je o četiri male žlijezde koje se nalaze uz štitnu žlijezdu, a proizvode hormone koji utiču na metabolizam kalcijuma.

Smetnje u poremećaju: Zbog nedovoljnog rada može doći do osjećaja trnjenja, gubitka osjećaja u stopalima i dlanovima, a u kritičnim slučajevima može doći i do privremene paralize. Kod prekomjernog rada može doći do formiranja kamena u bubregu ili preloma kostiju.

Gušterača

Ova važna žlijezda nalazi se u gornjem dijelu trbušne šupljine. Njena funkcija je kontrola nivoa šećera u krvi, otpuštanjem hormona insulina i glukagona.

Smetnje u poremećaju: Najčešći simptom je promjena tjelesne težine, stalan osjećaj žeđi, malaksalost i drugi znaci koji upućuju na nastanak dijabetesa.

Nadbubrežna žlijezda

Ova žlijezda nalazi se iznad bubrega, a dijeli se na centralni dio i koru. Odgovorna je za proizvodnju hormona kortizona i kortizola, ali je zaslužna i za malu količinu muških i ženskih spolnih hormona, kao i hormona stresa.

Smetnje u poremećaju: Kod pojačanog rada dolazi do prekomjernog stvaranja androgenih steroida, odnosno testosterona i sličnih hormona. Tada dolazi do pojačane dlakavosti kod muškaraca i žena, pojave akni, jačanja libida i poremećaja u menstrualnom ciklusu.

Jajnici

Ovaj parni organ zadužen je za reprodukciju, ali i održavanje ravnoteže spolnih hormona koje proizvodi. Jajnici regulišu menstrualni ciklus, omogućavaju sazrijevanje i otpuštanje jajnih ćelija i proizvode hormone estrogen i progesteron.

Smetnje u poremećaju: Najčešće se radi o sindromu policističnih jajnika, za koji je tipičan neregularan – skraćen ili produžen menstrualni ciklus, pojačana dlakavost, pojava akni, neplodnost i gojenje u predjelu stomaka.

Testisi

Muške spolne žlijezde kod muškaraca imaju ulogu da proizvode spermatozoide i muški spolni hormon testosteron.

Smetnje u poremećaju: Najčešće se vezuje za poremećaj u radu drugih žlijezda, a rezultat je smanjeni broj spermatozoida i neplodnost. Simptomi niskog nivoa testosterona su smanjeni libido, nizak volumen sjemena, gubitak kose, umor i manjak energije, gubitak mišićne mase, ali i izostanak ili slabljenje erekcije, piše “Kurir“…


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh