Prema riječima stručnjaka, preveliki unos tečnosti dovodi do povećanja razgradnje proteina i ispiranja potrebnih vitamina i minerala iz tijela. Pored toga, izaziva opterećivanje kardiovaskularnog i mokraćnog sistema.
Prosječna potreba organizma za vodom iznosi dva i po litra dnevno, navela je Pogožina. Organizam dobija litar vode iz hrane, dok se 1-1,5 litara unosi kao tečnost – čaj, mlijeko, supa.
Ruska doktorica je objasnila da za gašenje žeđi nije važna samo količina tečnosti, već i njen ukus. Na primjer, kiseli napici (iz voća, kvas, zeleni čaj) stimulišu lučenje pljuvačke i smanjuju osjećaj žeđi.
“Napici kao što su kafa, crni čaj i ostali uključuju se u ishranu u obliku slobodne tečnosti, koja se ne sadrži u čvrstoj hrani. Količina takve tečnosti treba da iznosi 1.500-2.000 mililitara (tj. šest-osam čaša) dnevno“, dodala je Pogožina.
Prema njenim riječima, udio vode u organizmu čovjeka varira tokom života: kod djeteta je ima 75 odsto, a kod starije osobe 55 posto, piše “Sputnjik“.
