Zimsko računanje vremena još nam toliko teško ne pada jer spavamo sat vremena duže. Ali, ponovno pomicanje kazaljki i ljetno računanje, koje ove godine počinje 29. marta stres je za naš organizam te mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja. Kazaljke trebate pomaknuti u noći na nedjelju, sa dva na tri sata. No, to ne znači da se morate ustati usred noći da bi to napravili, a, vjerovali ili ne, ima ljudi koji to tako rade. Jednostavno namjestite sat prije odlaska na spavanje i nakon što se ujutro probudite.
Negativne strane, ali ne ako se prilagodite
Više svjetla ujutro ubrzava aktivnosti, no uvečer odgađa potrebu za snom, pa postajemo umorniji, ali i podložniji stresu te bolestima. Ljetno računanje vremena najopasnije je za “sove”, ljude koji su aktivniji noću.
Zbog izgubljenog sata sna prva tri dana ljetnog vremena stopa srčanih udara poraste za pet, odnosno šest posto, pokazala su odvojena američka i švedska istraživanja. samo dan nakon što se kazaljke vrate na zimsko računanje vremena, broj infarkta smanji se za pet posto, otkrili su Šveđani.
Zbog pomicanja vremena u ljetnim mjesecima spavamo jedan sat manje, a to automatski djeluje na naš bioritam i remeti ga. Ipak, akademik Davor Miličić, vodeće ime hrvatske kardiokirurgije, kaže da pomicanje sata ne uzrokuje ozbiljnije opasnosti za ljudsko zdravlje.
– Riječ je samo o jednom satu, plus minus. To se lako nadoknadi s ranijim ili kasnijim lijeganjem na dan kad dolazi do promjene sata. Mislim da se od cijele te priče radi prevelika buka. Osobno smatram da ozbiljnih zdravstvenih posljedica na ljudsko zdravlje, o čemu neki govore, zapravo nema – kaže Miličić.
Ljetno računanje bi bilo bolje zadržati?
Dodaje da bi, po svojem lično odabiru, ostavio ljetno računanje vremena tijekom cijele godine, jer su tad dani dulji, a prelaskom na zimsko računanje u jesen se skraćuju. Napominje da nezdrava prehrana, nekretanje i nepušenje znatnije utječu na ljudsko zdravlje od trenda pomicanja kazaljki na satovima.
Miličić ističe i da ljudi, od promjene satova, puno teže podnose velike i nagle promjene temperatura, izmjene ciklona i anticiklona.
S Miličićevim mišljenjem kako bismo tijekom cijele godine ipak trebali vrijeme računati po ljetnom režimu slaže se i Tanja Pekez-Pavliško, doktorica obiteljske medicine. Kaže kako joj je i samoj jako teško ustati tijekom zimskih mjeseci po mraku jer je osoba kojoj po bioritmu više odgovara kasnije ustajanje. Ipak, Pekez-Pavliško misli da pomicanje vremena ipak nije potpuno bezazleno.
– U nekoliko studija dokazana je veća učestalost infarkta miokarda tijekom mijenjanja vremena. Dokazano je i da su češći poremećaji sna, raspoloženja, a postoje i neka istraživanja povećanja broja prometnih nesreća zbog mijenjanja vremena – tvrdi Pekez-Pavliško. Prilagodba na pomicanje vremena, kaže, ovisi o unutarnjem satu svakog pojedinca te o tome je li netko zdrav ili pak kronični bolesnik.
– No o tom pitanju zasad nema većih istraživanja jer vjerojatno nisu dovoljno privlačna za tržište – napominje. Ljudima bi savjetovala da u razdoblju pomicanja satova na zimsko, odnosno ljetno računanje vremena uspore ritam, nađu vremena za odmor i relaksaciju te jedu laganu hranu. Kronični bolesnici bi pritom trebali redovito uzimati svoje lijekove.
Na kućne ljubimce ne utječe
Protivnici ljetnog i zimskog računanja vremena ističu da ono, osim što negativno djeluje na ljude, jednako tako negativno djeluje i na kućne ljubimce. Ipak, iz veterinarske ambulante Vet svijet stručnjaci tvrde da to nije istina.
– Pomicanje sata nikako ne utječe na kućne ljubimce, ni pozitivno ni negativno. Naime, životinje se ionako ne ravnaju po satu, nego po svjetlosnom režimu i našim navikama, odnosno navikama svojih vlasnika. Njima pomicanje sata ne igra nikakvu ulogu i ljudi ne trebaju brinuti za njihovo zdravlje – priopćili su.
Pomaknite sat tijekom dana ili prije odlaska na spavanje
Iako ozbiljnog razloga za paniku nema, neke mjere ipak mogu pomoći da mirnije spavamo i bezbolnije uskladimo unutarnji sat s novim, ljetnim računanjem vremena te tako uvelike ublažimo psihofizički stres.
Jednostavan trik je da pomaknete sat tijekom dana i idete ranije na spavanje.
Poželjno je izbjegavati tvari koje uzbuđuju poput veće količine kave, čaja ili cigareta
Prostor u kojem se spava mora biti ugodan za ovo stanje, odnosno dovoljno mračan, tih i hladniji.
Posebice je koristan, i inače preporučljiv, zdrav doručak te što više boravka na otvorenom, osobito na suncu.
Hronični bolesnici moraju redovito uzimati propisanu terapiju, osobito kardiološku, neurološku i psihijatrijsku.
Redovita tjelovježba, pri kojoj se pristojno oznojimo, osnova je kardiovaskularnog zdravlja te može pomoći zdravijem snu
Ako je ikako moguće, pokušajte otići na spavanje barem pet minuta prije uobičajenog vremena i tako svaki dan.
