Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na to je upozorila još u februaru kada je izdala podatke za Kinu o smrtnosti prouzrokovanoj novim virusom SARS-CoV-2.
U svom izvještaju WHO je naveo da je čak 13,2 posto preminulih pacijenata imalo problem sa kardiovaskularnim sistemom, dok su idući na listi dijabetes (9,2 posto) i visok krvni pritisak (8,4 posto).
Prema svjetskim epidemiološkim studijama, od hipertenzije danas pati više od milijardu ljudi.
Istraživanjima provedenim u Bosni i Hercegovini, milion i po građana naše zemlje živi sa visokim krvnim pritiskom, ali samo njih 50 posto zna da ima bolest.
Mr. sci. dr. Nehru Mačkić, internista – kardiolog, kaže kako ovih dana ima povećan broj poziva pacijenata koji pate od visokog pritiska, a koji, zbog brige o svom zdravlju, traže savjete kako da se ponašaju u vrijeme pandemije.
– Mnogi od njih žale se, bez obzira na terapiju koju uzimaju, da prilikom mjerenja bilježe neuobičajno visok pritisak, koji je najvjerovatnije uzrokovan stresom zbog trenutne situacije, neaktivnosti, jer su zatvoreni u kući, ali i češćim konzumiranjem hrane. Sve to dovodi do povećanja tjelesne težine, a ona uzrokuje povišen pritisak – objašnjava Mačkić.
Mačkić navodi kako takvim pacijentima savjetuje da dosadašnju terapiju (jedan ili dva lijeka koji već uzimaju za hipertenziju) povećaju.
– Savjetujem im da lijek koji već uzimaju duplo povećaju ako je to moguće, a ako ne onda da drugi lijek koji koriste u manjoj dozi, povećaju do maksimalne doze (od 30 do 50 posto) koju mogu uzimati u toku jednog dana. Ukoliko ni to ne dovede do smanjenja pritiska, odmah se treba javiti svom ljekaru koji će preduzeti dalje mjere koje podrazumijevaju i uvođenje novog lijeka – dodaje Mačkić.
Kaže kako su mjere zabrane izlaska vani za hipertroničare veoma loše.
– Svakoj osobi koja ima visok pritisak dobro je da dnevno jedan dio vremena provede vani. Međutim, zbog zabrana nadležnih organa, koje su na snazi, za neke kategorije društva to nažalost nije moguće. Onima koji mogu izaći savjetovao bih da svaki dan barem sat lagano prošetaju, naravno bez fizičkog kontakta sa drugim ljudima. To je preporučljivo kako bi se izbjeglo nakupljanje kilograma koji su osnovni problem pacijenata sa visokim pritiskom. Osim toga, važno je povesti računa o prehrani i jesti povrće i bijelo meso, a izbjegavati slano, masno, brzu hranu, tjesteninu i mliječne proizvode. Problem koji hipertroničari najčešće prave, a tiče se njihove prehrane, jeste što unose puno voća, a to ne bi smjeli, jer ono obiluje šećerima koje njima nije preporučljivo. Sve vitamine i minerale, koji im trebaju, mogu dobiti putem povrća – dodaje Mačkić.
On navodi kako je kod hipertroničara srčani mišić dodatno opterećen visokim pritiskom koji uzrokuje zadebljanje (hipertrofiju) srčanog mišića.
– Kao takav srčani mišić podložan je, ne samo koronavirusu, nego i drugim virusima, kao što je cytomegalovirus, a ta upala zove se miokarditis. U medicini je poznato da su takvi mišići, koji su više zadebljani, opterećeni i slabije prokrvljeni, češće podložni miokarditisu. Kod COVID-19 miokarditis je itekako poznat i u posljednjih mjesec dana opisan je u nekoliko provedenih studija. Ono što je važno pomenuti jeste da se u slučaju zaraze koronavirusom kod pacijenata koji imaju miokarditis, češće javljaju infarkt i aritmije. Poremećeni srčani ritam okidač je za upalu pluća i zastojne promjene – istakao je Mačkić, prenosi “Faktor“.
