Nije samo čovjek u pitanju. Pas u Hong Kongu zaražen je korona virusom, koji, kako ovih dana tvrde stručnjaci, može napasti i mačku, dok je do sada najneobičniji slučaj zabilježen u zoološkom vrtu u New Yorku, gdje je ovim virusom zaražen jedan tigar.
Virus na životinje, tvrde, prenosi čovjek.
S obzirom na to da se čovječanstvo trenutno bori za sopstveno postojanje, za sada nema previše dokaza koji bi mogli potkrijepiti špekulacije oko uticaja virusa na životinje, ali ima na uzajamno prenošenja korona virusa između čovjeka i životinje, ili pak sa životinje na životinju.
Neizgledna, ali moguća infekcija
Ako je suditi prema rezultatima testiranja u zoološkom vrtu u Brooklynu, tigar je nakon kontakta s čovjekom počeo suho kašljati, te je izgubio apetit, dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovih dana objavila da se korona virusom mogu zaraziti mačke, kao i to da mogu prenositi virus s jedne na drugu respiratornim kapljicama, baš kao i ljudi.
No, dok prema mnogim istraživanjima čovjek ne bi trebao biti u opasnosti od zaraze preko mačke, jer je prenošenje virusa jednosmjerno, postavlja se pitanje – šta je s ostalim životinjama, naročito onim koje ljudi koriste u ishrani?
Dvomjesečna studija WHO-a pokazala je da perad, svinje i patke nisu izgledni kandidati za zarazu korona virusom (no, i da nije nemoguće da se infekcija dogodi), no, o ostalim domaćim životinjama nema mnogo podataka, naprimjer – kravama, koje predstavljaju izvor hrane za gotovo cijelu planetu.
Može li korona virus donijeti i prijetnju takve vrste – kroz ishranu? Sudeći prema izjavama naših sagovornika, to tek neko treba utvrditi.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bh. entiteta Republika Srpska za sada nemaju nikakve podatke o tome, te naglašavaju da je u proceduri opremanje veterinarske laboratorije za dijagnostikovanje korona virusa kod životinja kako bi se stekao veći uvid u tu tematiku.
Monitoring kod različitih životinja
„Virusi iz porodice Coronaviridae (korona virusi) izazivaju bolest kod različitih životinjskih vrsta, ali te bolesti nisu zoonotskog karaktera, odnosno, ne prenose se sa životinja na ljude. I WHO i Organizacija za zaštitu zdravlja životinja su obavijestili javnost da nema dokaza koji bi sugerisali da bi bilo koje životinje, domaće ili divlje, mogle biti izvor zaraze ili njeni prenosioci. Do danas nema dovoljno naučnih dokaza koji bi identifikovali izvor ili objasnili izvorni put prenošenja sa životinje na ljude“, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bh. entiteta Republika Srpska.
„U planu je i provođenje monitoringa kod različitih vrsta životinja kako bi se utvrdilo prisustvo i raširenost koronavirusnih infekcija kod životinja“, dodaju.
Heather Simmons, veterinarka i epidemiolog iz Texasa nedavno je rekla da ova vrsta virusa nije ništa novo za stoku i perad, te da se korona virus može pojaviti na farmama.
Šta je sa pticama i peradi? Teufik Goletić, šef molekularno-dijagnostičke laboratorije Veterinarskog fakulteta Univerziteta Sarajevu kaže da kod ptica do sada nisu utvrđeni slučajevi infekcije betakoronavirusima, u koje spada i uzročnik COVID-19 oboljenja.
Kod njih su, tvrdi, prisutni drugi tipovi korona virusa, koji, prema dosadašnjim istraživanjima, nisu opasni po ljude.
‘Ptički koronavirusi su drugačiji’
„Ptice su domaćini nekim drugim koronavirusima, rodovi gamakoronavirusi i deltakoronavirusi, koji su filogenetski i antigeno bitno različiti od betakoronavirusa, a time i od SARS CoV-2 virusa. Osim toga, građa receptor-vezujućih domena tzv. ptičijih koronavirusa, ali i odgovarajućih receptora kod ptica, različita je u odnosu na građu receptor-vezujućih domena betakoronavirusa koji inficiraju humanu populaciju, ali i od odgovarajućih receptora u ljudi. Drugim riječima, do danas nikada nije utvrđena transmisija tzv. ptičijih koronavirusa na ljude te u tom smislu nema razloga za bilo kakvu bojazan“, mišljenja je Goletić.
Bosanskohercegovački poljoprivrednici se, kako tvrdi Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH nisu našli u dodiru sa korona virusom. On kaže da tom udruženju do sada nije prijavljen niti jedan problem vezan za virus kod stoke, kao i kod onih koji brinu o njoj.
On kaže da se o toj mogućnosti do sada nije razmišljalo, ali da će Udruženje poslati upite na adrese relevantnih institucija.
‘Bruceloza nije bila opasna’
„Poznato je da su životinje najveći prenosioci zaraza, virusa, bakterija… U štalama kod domaćih životinja uvijek je veliko prisustvo bakterija i virusa. S tim uvijek postoji problem, ali u ovom trenutku ne znamo niti za jedan problem koji je izazvao korona virus. Ne znam niti da je neko u svijetu izvijestio o tome, pa čak niti iz Italije. Ljudi koji se bave stočarstvom, htjeli ili ne, zbog posla koji obavljaju, vremenom postanu imuni na dosta toga. Za sada, nemamo podatke da se ijedna od tih osoba zarazila. Naravno, mi ćemo se obratiti nadležnim veterinarskim stanicama i Uredu za veterinarstvo da vidimo ima li razloga da budemo zabrinuti“, rekao je Bićo.
Upitan da li bi eventualna zaraza korona virusom kod stoke mogla ugroziti čovjeka kroz prehranu, odgovorio je da to trenutno ne zna reći.
„Nauka bi to trebala razjasniti, ali ako se sjetimo bruceloze, koja je izazvala velike probleme u poljoprivredi, nije bilo posljedica po snabdijevanje mesnim proizvodima i ljudsku ishranu. Termička obrada bila je dovoljna da se te namirnice pripreme za konzumaciju i uredno snabdijevanje krajnjih korisnika. Da li je isti slučaj i s korona virusom, to bi već trebali razjasniti stručnjaci“, kaže Bićo, prenosi “Al Jazeera“.
