Ono što je definitivno, i što će reći svaki medicinski radnik jeste da znamo kako se virus prenosi i kako se možemo zaštititi od infekcije, piše “Buka“.
Putevi njegovog prenosa su – direktno s čovjeka na čovjeka, kapljičnim putem, pri govoru, kašljanju ili kihanju, indirektno putem predmeta, površina koje je neko dirao, ako je, recimo, kašljao u dlan, pa onda rukom dirao neke predmete. Na taj način se virus s ruke prenese na predmete, a onda, ako neko drugi dira te predmete, virus može rukama da unese u nos ili u oči.
Način na koji se možemo zaštititi je također poznat- fizička distanca od najmanje metar i po, higijena ruku i predmeta koji su često u upotrebi, te nošenje zaštitnih maski i rukavica kada je to potrebno.
Takođe, znamo i da se virus ne može tako brzo prenijeti na drugu osobu – potreban je kontakt od minimum 15 minuta.
Međutim ono što je i do danas ostala nepoznanica jeste šteta koju je COVID-19 učinio ili će tek učiniti zdravlju svjetske populacije. U javnosti se, od samog početka govori da dio pacijenata ima brojne komplikacije koje se mogu završiti fatalno, ali sada se u medicinskim i naučnim krugovima sve više govori i o mogućim dugoročnijim posljedicama za zdravlje.
Uzimajući u obzir da se radi o novom uzročniku, da se najčešće promjene kod srednje teško i teško oboljelih dešavaju upravo u plućima, odnosno na membrani na kojoj se dešava razmjena gasova između krvi i vazduha, fokus praćenja bolesnika, smatraju stručnjaci, među kojima i prof. dr Mirko Stanetić, bi trebao biti upravo u ovoj oblasti.
Tim povodom je prof. dr Mirko Stanetić na svojoj Facebook stranici postavio jednostavan test koji može uraditi svaki pojedinac kako bi procijenio svoje zdravstveno stanje
Riječ je o šestominutnom testu hodanja.
Zdrava, odrasla osoba bi trebala za šest minuta brzog hoda da pređe, na ravnom terenu, u prosjeku oko 500 metara. Postoje razni kalkulatori koji uzimaju godine, gojaznost, visinu, ali preciznija izračunjavanja ipak treba ostaviti zdravstvenim radnicima.
Kako se navodi u pojašnjenu testa hodanja kao veoma važno jeste da ukoliko osoba koja nije u mogućnosti da pređe navedenu distancu za šest minuta, vjerovatno postoji razlog za takvo stanje, koje može biti uzrokovano bolešću pluća, srca, bolestima mišića, centralnog nervnog sistema i druge.
“Ukoliko ste liječeni od bolesti Covid-19, a poslije 30-tak dana od prestanka liječenja i dalje niste u mogućnosti da pređete šestominutnu distancu, potrebno je da se javite ljekaru. Posebno ukoliko osjećate umor, imate osjećaj nedovoljne dubine udisaja, povremeni kašalj”, navodi Stanetić i dodaje da je prilkom posjete ljekaru potrebno istaći sva svoja zapažanja: “Ljekar porodične medicine, poslije fizikalnog pregleda, samostalno ili u saradnji sa pulmologom bi trebao da uradi prvenstveno testove plućne funkcije /spirometriju ili pletizmografiju/, difuzijski kapacitet plućne membrane za prenos gasova, rutinske lab analize, gasnu analizu krvi i radiološki nalaz. Obzirom da se promjene mogu očekivati u obliku zaostajanja radiološkog nalaza, kod jednog broja bolesnika bi trebalo uraditi KT toraxa, visoke rezolucije, posebno kod bolesnika gdje je uočen poremećaj plućne funkcije“.
Sve ove pobrojane pretrage bi trebalo raditi isključivo pod nadzorom ljekara, kao i potrebno eventualno liječenje poslije toga. Dokazivanje zaostalih promjena u plućima u daljem praćenju će zahtijevati konsultacije sa kardiologom i nekim drugim specijalnostima.
Kako na kraju navodi prof. dr Mirko Stanetić i dalje je neophodno misliti o zaštititi drugih i sebe, nošenjem zaštitnih maski i izbjegavanjem nepotrebnih grupnih kontakata, posebno sa osobama koje imaju neki oblik respiratorne infekcije.
