U vrijeme ovakve nesigurnosti i straha svako će reagovati drugačije, ali činjenica je da ovako ozbiljne situacije izazivaju i podjednako jak udar na naše mentalno zdravlje. Kako se sa time izboriti i kako proći kroz pandemiju sa što manje psiholoških posljedica, odgovorila je psiholog Radmila Grujičić.
Svakog dana smo na udaru bujice vijesti o virusu. Dodajte tome život u manjoj ili većoj izolaciji, promjenu na poslovima jer mnogi su prešli na rad od kuće, ukoliko su uopšte imali sreće da zadrže posao, finansijske teškoće, a ako je u sve uključena i briga za nekog zaraženog koji je nama blizak, jasno je da situacija kod mnogih izaziva talase nemira i anksioznosti.
Mnogi kažu da u toku dana redovno osjete simptome infekcije korona virusom, iako nisu zaraženi. To nije ništa čudno, jer se dosta simptoma napada panike poklapa sa simptomima korona virusa.
– Anksioznost je reakcija organizma na stres i lučenja adrenalina. Simptomi anksioznosti uključuju i lebdeću strepnju, strah od nečeg neodređenog, lupanje srca, vrtoglavicu, tjeskobu u stomaku poput nekog strujanja, znojenje, hladne ruke i noge, plitak dah, kao da se borite za vazduh – kaže doktorica.
Važno je napomenuti da napadi anksioznosti imaju određeni intenzitet i da simptomi u toku dana slabe i javljaju se u naletima. Briga može da bude konstantna kroz cijeli dan, ali ne i fizički simptomi poput tahikardije ili plitkog disanja. Zato, ako nemate jasne pokazatelje infekcije korona virusom poput temperature, groznice, kašlja, već samo osjećate uznemirenost i plitak dah, moguće je da vas je samo preplavio nalet panike.
– Neka stresna stanja, posebno kod hipohondrijaze mogu i da psihički izazovu blago povišenu temperaturu tijela. Ne drastično uvećanu, već onu poput 37,1 stepen, tako da i na to treba obratiti pažnju – upozorava Radmila Grujičić.