Vakcina je imuni odgovor izazvala uz blage nuspojave: umor, glavobolju, groznicu, bolove u mišićima i bolovima na mjestu uboda, piše časopis “New England Journal”, koji je prvi objavio rezultate istraživanja.
Naučnici su za ovu vijest rekli da je prvi ozbiljniji signal za pronalazak efikasne vakcine, pa poručili da predstoji dug put u kojem će se ispitivati štite li vakcina proizvedena antitijela kod volontera od infekcije novim korona virusom i koliko dugo, navodi “Slobodna Dalmacija”.
A američka farmaceutska kuća 27.jula počinje treću kliničku fazu ispitivanja ove vakcine (mRNA-1273)u kojoj će testirati 30, 000 odraslih u Americi.
“Stigle su juče veoma dobre vijesti, objavljene u prestižnom medicinskom časopisu, to je vakcina iz Amerike. Objavili su prvu fazu, ispitivali su 45 ljudi, tri različite doze vakcine .Najvažnije je da vidite da li je nešto škodljivo. Rezultati su vrlo ohrabrujući. Manje doze nisu izazvale značajne reakcije. Nakon dodatnih doza te su reakcije bile malo izraženije, ali opasnih nuspojava nije bilo. To je bio pokazatelj da se dobro reaguje na vakcinu”, prokomentarisala je za N1 Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić.
Tokom istraživanja su se kod djela ispitanika poslije prve doze razvila antitela, a poslije druge kod svih. Zašto su tako važna antitijela? U pitanju su proteini koje tijelo stvara za borbu s infekcijom. Neutralizirajuća antitijela vežu se na virus čime ga sprečavaju da napada ćelije.
Ohrabrujuće je i što je količina antitijela kod vakcinisanih bila čak skoro dva puta veća nego kod ljudi koji su preboljeli bolest prirodnim putem.
Vakcinu je prokomentarisao i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i molekularni biolog Kristian Vlahoviček koji je za “Slobodnu Dalmaciju” rekao da nova klasa vakcine ne uključuje direktno virusne čestice, odnosno dijelove samog virusa kako to rade klasične vakcine,kako prenosi Novi.
Naime, u klasičnim vakcinama koriste se umrtvljeni virusi ili dijelovi njihove proteinske membrane kao materijal na osnovu kojeg naše tijelo nauči da prepozna taj virus i zapamti ga kako bi ga uspješno eliminisalo sljedeći put kada dođe u dodir sa stvarnim virusom.
“U ovom slučaju ne daju se ti proteini, vakcina ne sadrži dijelove virusa nego sadrži informaciju u obliku molekula RNK, uputstvo o tome kako se virus formira. Onda se, zapravo, iskoristi struktura ćelije osobe koja prima takvu vakcinu koja sama proizvede dijelove virusa i nauči da se bori protiv njih. Na taj se način ubrzava cijeli postupak pronalaska same vakcine, jer je za razliku od proteina koji su svi međusobno različiti, mnogo jednostavnije unošenje DNK ili RNK”, objasnio je profesor Vlahoviček i dodao da je istraživanje iz Amerike najdalje odmaklo u pronalasku samog postupka, dok ostale vakcine na kojima se radi uglavnom još koriste klasične metode davanja virusnih proteina ili djelova prije nego genetičke informacije.
Mogu li mutacije virusa da utiču na efikasnost vakcine?
Da li efikasnost ove vakcine u Evropi može da bude problematična s obzirom da virus mutira? Profesor je rekao da to ne bi trebalo da se dogodi.
Objasnio je da da mutacije, odnosno većina njih, ne utiče na funkciju, formu i sastav virusne membrane.
“To su slučajne mutacije koje jednostavno, u najvećem broju slučajeva, nemaju dovoljnu težinu da bi promijenile neko od svojstava virusa. Mala je vjerovatnoća da će baš postojati neke toliko specifične podvrste virusa u nekim zemljama ili dijelovima svijeta koje se ne bi mogle prepoznati takvom vrstom vakcine”, napomenio je – napomenuo je.
Važno je da ovaj oblik vakcine najčešće ne cilja samo na jedan komadić virusne membrane ili ili virusnog proteina, nego na nekoliko njih.
“Ako je jedan mutirao, ostaje još nekoliko drugih za koje je vrlo mala vjerovatnoća da su paralelno isto tako mutirali pa će nešto od toga biti prepoznato i izazvati imunološki odgovor”, istakao je Vlahoviček.
Kada bi mogla da se očekuje vakcina?
“Uz pretpostavku da ta posljednja faza istraživanja da odlične rezultate, nakon toga treba pripremiti pogone za proizvodnju, osigurati distribuciju…, to je sve zajedno veoma složen posao koji ne može da se završi preko noći. U najboljem slučaju proći će i godinu dana dok se vakcina ne pojavi na tržištu”, istakao je profesor.
