Kod onih koji imaju slabiji imunološki sistem, poput hroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece, postoji šansa da virus izazove ozbiljnije bolesti respiratornog sistema, kao što su upala pluća i bronhitis.
Jedan od najčešćih simptoma COVID-19 je kašalj. Međutim, ovaj simptom prati i alergične, ali i one koji imaju virozu i prehladu, pa su mnogi zbunjeni i pitaju – da li je moguće razlikovati kašalj kod zaraženih koronavirusom i onih koji su alergični na polen ili su prehlađeni!?
Stalni hripajući podražaj ukazuje na upalu
Prim. dr. Mahir Tokić, specijalista pulmolog, kaže kako COVID-19 često prati suh, grub podražajni kašalj.
– Koronavirus ulazi u ćeliju i u njoj se razmnožava. Toliko se razmnoži da ćelija doslovno eksplodira, a onde se te partikule (dijelovi virusa) razbacuju na različite dijelove sluznice. Oni koji su se imali priliku susresti sa velikim, hripajućim kašljem, znaju o čemu govorim. Kašalj kod zaraženih koronavirusom javlja se u različitim intervalima i osobu “drži” 24 sata jer je sluznica ogoljena, a nervni završeci su na površini, pa svaki podražaj, kao što je sluz koja se normalno luči kako bi vlažila sluznicu, izaziva napade kašlja. Taj kašalj nije samo vezan za ždrijelo ili dušnik, nego i za donje disajne puteve jer je došlo do promjene u njima (stiskanja, opstrukcije). Zrak može dolje jer je pritisak izvan pluća veći nego u plućima. Međutim, kad zrak treba izaći iz pluća, dolazi do njihovog prenapuhavanja. Taj stalni hripajući podražaj ukazuje na upalu – objašnjava Tokić.
No, takav kašalj, kaže, nemaju oni koji su alergični.
– U slučaju alergije, možemo govoriti o alergiji gornjih disajnih puteva (nos, ždrijelo i sinusi) i donjih disajnih puteva (astma). Kod onih koji imaju astmu, kašalj se javlja u ranim jutarnjim satima i praćen je osjećajem nedostatka zraka. Ispljuvak je najčešće gust – govori Tokić.
Dodaje da prehladu i gripu treba razlikovati.
– Gripu karakterišu nagli skokovi tjelesne temperature, a prehladu temperatura ne mora pratiti. Prehlađena osoba može imati podražajni kašalj kojeg određeni medikamenti smiruju, kao što su antitusici, lijekovi za smirivanje kašlja. Nažalost, antitusici u vrlo malom postotku mogu ublažiti kašalj koji se javlja kod COVID-19 – navodi Tokić.
Mnogi koji imaju blagu i srednje tešku kliničku sliku zaraze, liječe se kod kuće. Pored epidemioloških mjera, koji uključuje potpuni karantin, bitno je i samo liječenje infekcije.
Kao i kod svake virusne infekcije, i za liječenje COVID-19 vrlo je važno, kaže Tokić, kakav nam je imunološki sistem.
– Svako ko sumnja ili je obolio od COVID-19, bez obzira na to kakva mu je klinička slika, treba biti pod nadzorom ljekara i samo on može odrediti terapiju. Postoje farmaceutski proizvodi za koje je klinički dokazano da poboljšavaju imunološki sistem. S druge strane, imunološki sistem može se graditi i pravilnom prehranom, što je također klinički dokazano. No, ono što treba znati jeste da do dobrog imunološkog sistema ne možemo preko noći, on se gradi cijeli život. Da biste dobili imunološki odgovor na uzimanje nekog suplementa, potrebno je da ga konzumirate od četiri do šest sedmica. Ali ni oni se ne bi trebali uzimati na svoju ruku, osim cinka. Njega možete konzumirati i bez prvobitne konsultacije sa ljekarom. Dovoljna je jedna tableta dnevno koja nema gramažu – objašnjava Tokić.
Šta jesti, kad skidati temperaturu
Zaražena osoba bi, a što, kako kaže, ima i kliničku podlogu, trebala češće konzumirati pileću supu koja ima antibakterijsko i antiviralno djelovanje, dok masnoće iz nje blagotvorno djeluju na ćelije disajnih organa.
– U prehranu treba uključiti što više povrća i voća, a organizam potpomagati većom količinom vitamina C. Postoje dvije vrste vitamina C, jedan koji nema produženo djelovanje. Taj vitamin se vrlo brzo resorbuje, ali i razgrađuje i izbacuje. No, nama je u ovo vrijeme epidemije potreban vitamin C u kontinuitetu koji će u organizmu biti prisutan 24 sata. Zbog toga postoje posebni pripravci vitamina C koji imaju produženo djelovanje (farmaceutski proizvodi) u najmanjoj dozi od 1.000 ml pa naviše jer nema gornje granice za vitamin C. Preporučuje se uzimanje i selena, cinka, D3 vitamina, ali ponavljam, takvu preporuku i u kojoj dozi, treba dati ljekar. Oni koji su hospitalizovani zbog teže kliničke slike, nakon 15 dana napuštaju bolnicu kao oporavljeni, ali ne još u potpunosti zdravi. U fazi rekonvalescencije vrlo je važno organizam dodatno opskrbiti vitaminima i mineralima kako bi se potpuno oporavio – savjetuje Tokić.
Napominje da bilo koju temperaturu, koja ne prelazi 38 stepeni Celzija, pa i onu kod COVID-19, ne bi trebalo skidati antipireticima.
– Ako temperatura traje više od pet dana, to je znak da se desila superinfekcija, da u organizmu postoji upala, a najčešća je na plućima. Kod COVID-19 razvija se vrlo brzo na oba plućna krila. Temperaturu koju prelazi 38 stepeni Celzija treba skidati tabletom antipiretika koja se može uzeti po potrebi svakih osam sati – kaže Tokić za “Faktor“.
