Jesen i zima donijet će nove izazove u kontroli širenja korona virusa, jer u to vrijeme ‘stižu’ i druge zimske bolesti, poput prehlade i gripe, koje mogu oslabiti imunitet i učiniti nas podložnijima infekciji korona virusom. Oslabjeli imunitet podrazumijeva i veći rizik da se razviju teži simptomi Covida-19. Što se toga tiče, građani koji dugoročno prakticiraju zdrave životne navike svakako su u prednosti, kaže molekularni biolog dr. Kristijan Ramadan, hrvatski znanstvenik i redovni profesor na Sveučilištu u Oxfordu.
“Kad je u pitanju korona, pa i ‘obična’ gripa, dosad se pokazalo da se teže komplikacije češće razvijaju kod ljudi koji imaju neke kronične bolesti koje su povezane sa oslabjelim imunitetom, poput dijabetesa. Češće obolijevaju starije osobe, koje nerijetko imaju više dijagnoza, a često se nedovoljno kreću i ne hrane dovoljno kvalitetno, što također utječe na imunitet. Na povećani rizik svakako utječu i neki dodatni faktori, poput pretilosti i pušenja, dok ga zdrave životne navike koje se prakticiraju dugoročno smanjuju”, kaže.
Dodaje kako nagli zaokret u navikama u idućih mjesec dana ne može pružiti ozbiljnu zaštitu od virusa, no ako ste se do sada hranili zdravo, nastojali dovoljno kretati i paziti na zdravlje, dodatna pažnja u idućih mjesec do dva sigurno može doprinijeti tome da snažniji dočekate ‘zimske bolesti’, prenose “24sata”.
Na slabljenje imuniteta ponajviše utječe izloženost stresu, uslijed koje se iscrpljuju zalihe vrijednih nutrijenata u organizmu, te nekvalitetna prehrana, kojom ih u toj situaciji ne uspijevamo nadoknaditi. Dodatno, na to može utjecati i manjak boravka na svježem zraku – a sada zbog korona virusa svi manje izlazimo i više boravimo u zatvorenim prostorima – što može biti povezano s nedostatkom D vitamina, jednog od vrlo važnih vitamina upravo u izgradnji imuniteta.
Ukratko, za očuvanje zdravlja važno je pronaći način da otklonimo stres ili da se bolje nosimo s njim, držati se zdravih prehrambenih navika i barem nekoliko puta tjedno pobjeći u prirodu, obližnji park, šumu i slično, gdje možemo prošetati i biti barem umjereno aktivni. No, nije važno samo ono što bismo trebali činiti ili jesti, nego i to da se klonimo nekih vrsta hrane ili navika koje inače slabe imunitet.
Prehrana s puno masti, osobito višestruko nezasićena biljna ulja poput kukuruznog, sojinog, suncokretovog, te hrana s puno dodanih jednostavnih šećera, može smanjiti otpornost tijela u sezoni u kojoj vladaju viroze i prehlade, kaže Eva Pavić, specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane i voditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. I loš san, ili manjak sna, negativno utječu na imunitet, pa treba povesti računa o tome da osiguramo vremena za kvalitetan odmor organizma. To uključuje i potrebu da si osiguramo barem pola sata dnevno za opuštanje.
Uz to što se naš organizam sam aktivno bori protiv virusa i bakterija koje donose bolest, tako da proizvodi antitijela u borbi protiv ‘neprijatelja’ (bakterija i virusa), te ono što možemo učiniti zdravim navikama, zaštitu organizma možemo pojačati i cijepljenjem, što se posebno preporučuje najugroženijim skupinama: kroničnim bolesnicima i starijim osobama, ističe liječnica i fitoaromaterapeutkinja Ksenija Kranija Pokupec.
