– 89. godine me je udario kamion i tada sam izgubila slezinu, i to stanje me je kasnije uvelo u sepsu. Imala sam 21. godinu i sjećam se samo da nas je jedan kamion pustio da prođemo, a drugi nas je samo pokupio. Imala sam nakon te nesreće četiri naprsla plućna krila, karlica mi je bila polomljena na sedam mjesta, izgubila sam slezinu. Nakon toga sam opet učila da hodam. Tad mi se prvi put desilo da sam doživjela to iskustvo da vidim sebe sa vrata sobe kako ležim u postelji. Kad dobiješ te tačke ljudima se odmah sijeku prsti, ruke, noge, a moja doktorica me je spasila i nije dala da mi ni jedan ud sijeku – ispričala je voditeljka.
Godine 2010. započela je njena druga životna drama, kada je zbog novog zdravstvenog problema završila u komi. Ona je ispričala da je tokom duboke kome zamalo prešla na “drugi svijet”, piše “Blic“.
Na kraju je došao doktor koji nije ni radio taj dan samo da bi me pregledao i dijagnoza je bila ireverzibilna sepsa.
U Srbiji se zbog sepse umire isto koliko i zbog infarkta. Kad se invazija mikroorganizama ne prepozna odmah, žrtva će podleći u prvih 48 sati. A fatalna invazija može da krene od naših medicinara.
Može li sepsa da se spriječi?
DA
Trovanje krvi može da se razvije iz bezazlene posjekotine i opekotine, neliječene upale pluća, mokraćnog kanala i upaljenih desni, bubuljice cijeđene prljavim rukama, herpesa… Neki od simptoma sepse podsjećaju na tegobe koje prate grip, pa bi trebalo što prije da se obratite ljekaru. Možda će vas neko nazvati hipohondrom, ali ćete sebe sigurno poštedjeti ozbiljnih zdravstvenih problema. Kada je riječ o bolničkim infekcijama, vrhunska higijena predstavlja najbolju prevenciju.
NE
Sepsa se najčešće javlja kod starih i hroničnih bolesnika jer je njihov imunološki sistem narušen što godinama što osnovnom bolešću. Kod jedan do dva posto svih pacijenata u bolnicama i kod 25 posto bolesnika na intenzivnoj nezi dolazi do sepse. Velika smrtnost nije posljedica nesposobnosti ljekara, već težine bolesti. Infekcija je u većini slučajeva toliko jaka da ni vrhunski stručnjaci ni čitava farmaceutska industrija ne mogu da je pobjede.
Ubica
Sepsa nije nikakva rijetkost, a što je najgore, teško se zaustavlja. Ukoliko se ne prepozna u prvim satima, spasa nema. Ona ne bira. Svojevremeno je ubila Gustava Malera dok je bolovao od zapaljenja krajnika, koji nas je zato ostavio bez kraja 10. simfonije, zatim Endija Vorhola tokom zapaljenja pluća, pontifeksa Jovana Pavla Drugog uslijed mokraćne infekcije i mnoge druge.
Dešava se da kombinacijom sretnih okolnosti i najmodernije, inače, vrlo skupe terapije, koja nije uvijek na raspolaganju, neko izvuče živu glavu. Mnogi bolesnici mogu biti spaseni samo ukoliko se terapija primjeni u prva dva sata od nastanka sepse.
SEPSU RIJETKO KO PREŽIVI
Ali ni najmoćnije medicinske kuće u Evropi i svijetu ne dozvoljavaju sebi rutinsko korišćenje najmodernijih lijekova na bazi genetički izmijenjenih embrionalnih ćelija. Ovi lijekovi koriste se samo ukoliko pacijent ima realnih izgleda za ozdravljenje. I pod takvim okolnostima preživljavanje je samo 25 posto.
Surova logika odabira pacijenta je neophodna. To je kao u ratu. Prednost nad ostalima imaju ranjenici koji će preživjeti. U svakom slučaju, izliječenja od uznapredovale sepse su rijetkost koliko i glavni dobici u igrama na sreću. U eri moćnih antibiotika bukvalno je iščezla opreznost od infekcija.
Obrazovana javnost, studenti medicine, pa čak i mlađi ljekari malo znaju o sepsi i njenoj ubilačkoj prirodi. Njemački eksperti za sepsu u okviru organizacije „SptNet“ izdali su ovog aprila saopštenje iz kojeg se vidi da jedna trećina njemačkih ljekara zna šta je sepsa i dobro je liječi, druga trećina je informisana, ali zbog cijene lijekova i bolničkih i drugih propisa ne primjenjuje najskuplju terapiju.
Posljednja trećina, avaj, ne zna ništa o savremenom liječenju sepse niti se interesuje. O sepsi će u budućnosti morati da se uči više. Sve više bolesnika u devetoj deceniji podvrgava se ozbiljnim operacijama, na primjer, kuka, iako im je imuni sistem znatno oslabljen.
Mnogo je starijih sa hroničnim bolestima, transplantiranim organima i pod hemoterapijom. Otuda i njihova sklonost sepsi. Uostalom, prosječna starost pacijenata sa sepsom iznosi 67 godina.
POSEBNO OjSETLJIVI
* Nedonoščad, odojčad
* Osobe starije od 60 godina
* Bolesnici sa složenim hirurškim intrevencijama
* Bolesnici na odeljenjima intezivne njege
* Bolesnici sa oslabljenim humoralnim imunitetom
* Bolesnici sa oslabljenim celularnim imunitetom
I POKVAREN ZUB MOŽE DA BUDE FATALAN
Na nesreću, i potpuno zdravi mladići i djevojke mogu oboljeti i umrijeti od sepse iz neočekivanih razloga, poput zagnojenog korijena zuba, nesterilne igle kojom im je ubrizgan lijek ili inficirane poslijeoperativne rane.
