“Pacijenti treba da znaju da dugo traje oporavak i pojedini ukusi i mirisi duže čekaju na regeneraciju. To je neprijatno za pacijente, stvara dodatnu nervozu”, dodala je Verica Jovanović, prenosi “Tanjug”.
Apelovala je na sve da nose maske u zatvorenom prostoru i to pravilno – pokrivanjem usta i nosa kao i da redovno provjetravaju prostorije.
Direktorka Batuta istakla je da je svakodevni porast zaraženih znak da je epidemiološka situacija u Srbiji i dalje nestabilna i da se može očekivati dalji skok oboljelih, što se može spriječiti pridržavanjem mjera – nošenjem maski, izbjegavanjem okupljanja i držanjem distance.
Kada je u pitanju simptom koji kao prvi navodi veliki broj ljudi u Srbiji, on se istražuje mjesecima.
Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je 11. maja gubitak čula ukusa i mirisa u simptome virusa, a iz mjeseca u mjesec pristizali su podaci o broju ljudi koje muči ovaj problem. Tako se u aprilu dr Kler Hopinks, predsjednica Britanskog rinološkog društva, priključila istraživanju Kraljevskog koledža u Londonu koji putem mobilne aplikacije prati simptome kovida-19. Izjavila je da je istraživanje pokazalo da je od 400 hiljada iz Velike Britanije kod kojih se 24. i 29. marta javio jedan ili više simptoma, 18 posto njih izgubilo čulo mirisa i ukusa, a 10, 5 procenata imalo je groznicu.
Dr Hopinks se javio veliki broj ljudi sa anosimijom kako bi podijelio iskustva. Data im je preporuka da se samoizoluju. Javilo joj se i 20 ljekara koji su rekli da su poput nje izgubili čula.
Dr Hopinks je napravila i anketu sa 2. 500 ljudi koji su iznenada izgubili čulo mirisa. Oko 50 posto njih je reklo da osjeća poboljšanje. Poslije sedam dana, dvije trećine rekle su da se čulo vraća. Preporučila im je da ako se stanje nastavi, jave za dodatne preglede.
Kako se pogoršanje najčešće javlja osmog do 12. dana nakon prvih simptoma, dr Hopinks je rekla da bi nakon 14 dana mogli da se uvedu steroidi, ali samo nakon što nauka dokaže njihovu efikasnot i bezbjednost. Ona i Robert Magner, direktor Univerzitetskog centra za ukus i miris na Floridi, preporučili su trening mirisa kod kuće – koji se sastoji od mirisanja bezbjednih stvari, kako bi se aktivirali oflaktorni receptori, dio nosne šupljine koji najčešće oštećuje korona virus.
“Znamo da se receptori korona virusa, ACE2 receptori, u velikoj količini nalaze u sluznici nosa, pa omogućavaju virusu da se pripoji uz nos i uzrokuje oštećenja oflaktornih receptora”, rekla je dr Hopinks.
A čulo mirisa treba trenirati dva puta dnevno, ujutru i uveče, preporuka je “Petog čula” , humanitarnog društva u Britaniji za pomoć osobama sa anosimijom. Magner je savjetovao da se za treninge koriste biljna ulja, šampon, limunov sok ili esencijalna ulja. Dovoljno je mirisati nešto od ovoga 10 sekundi.
U maju je doktorka Vivijen Li iz Ohaja, koja je mjesecima izvještavala o novim saznanjima o kovidu-19 na Tviteru, objasnila je na ovoj mreži da je jedan 27-godišnjak ostao bez simptoma četiri dana nakon što je testiran pozitivno razvio – kod njega se javila anosmija (gubitak mirisa) i ageuzija (gubitak ukusa).
“MRI je pokazao otok olfaktivnog bulbusa. Na slikama se vidi kako izgleda poslije sedam i poslije 24 dana od dijagnoze. Riječ je o bilateralnom edemu olfaktivnog bulbusa koji je povezan sa kovidom-19”, napisala je.
Pojašnjenja radi, olfaktorni ili mirisni bulbus zadužen je za primanje mirisa, dug je oko 1. 2 centimetra i debljine jedan centimetar. Nalazi se negdje između očiju, takoreći na sredini glave.
U avgustu se pisalo sljedeće: gubitak čula ukusa i mirisa kod pacijenata sa kovidom-19 daleko je ozbiljniji od gubitaka ovih osjećaja kod prehlađenih osoba, zbog uticaja koji korona ima na mozak i nervni sistem, saopštili su britanski naučnici.
Kako je objasnio Karl Filpot iz Narvika u Norveškoj, poznato je da je kovid drugačiji od ostalih respiratornih infekcija i da izaziva jaku imunološku reakciju organizma. Zato je on i očekivao da će gubitak čula ukusa i mirisa kod novog soja korone i prehlede biti drugačiji.
U novom istraživanju učestvovalo je 10 osoba sa kovidom, 10 prehlađenih osoba i 10 zdravih učesnika koji su bili kontrolna grupa, pisao je “CNN”.
Otkrilo se da su čula kod prve grupe znatno slabija u odnosu na ostale dve kao i da njeni članovi dosta slabije razlikuju slatke i gorke ukuse. Ovo posljednje je naročito važno jer ovi ukusi imaju vezu sa urođenim imunitetom.
Filpot je napomenuo da su potrebna nova istraživanja kako bi se dokazala veza virusa i ovih ukusa, ali je istakao da gubitak čula kod kovid pacijenata nije samo ozbiljniji već i izazvan drugačijim mehanizmom u sistemu mirisa. Pored toga, oni doživljavaju direktan, a ne indirektan gubitak čula koji se ispoljava kao slabljenje čula karakteristično za prehladu. Naučnici pretpostavljaju da i upala koju kovid izaziva može da poremeti čula ukusa, ali i da deluje na deo mozga koji je povezan za ovim osjećajem.
Članovi svih grupa rekli su da su im se čula vremenom poboljšala, ali je samo 30 posto kovid pacijenata prijavilo potpuni oporavak čula mirisa i ukusa.
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti uvrstili su gubitak osjećaja za miris i ukus u nove simptome korone koji se kod blagih slučajeva mogu javiti na početku bolesti.
Zna se sada se gubitak čula mirisa i ukusa može javiti i kao posljedica dugog kovida, o čemu svjedoče iskustva pacijenata.
Nadu da će se saznati zašto se javlja ovaj problem dovela je studija objavljena 27. oktobra u kojoj se objašnjava koje ćelije u ustima su najpodložnije zarazi korona virusom.
Naučnici su dokazali da su ćelije pljuvačnih žlijezda, jezika i krajnika imaju najviše RNK povezane sa proteinima potrebnim koroni da inficira ćelije, preneo je “livescience.com”.
Tokom istraživanja naučnici su analizirali pljuvačku pacijenata sa kovidom-19 i otkrili su sljedeće: što su više virusa u njoj pronašli, postojala je veća verovatnoća da pacijent izgubi čulo ukusa i mirisa (bio je to jedan od simtpoma), iako je pljuvačka nekoliko asimptomatskih ljudi, takođe, sadržala zaražene ćelije.
Teoretski, infekcija koronom može da izazove promjene u proizvodnji ili kvalitetu pljuvačke, doprinoseći gubitku čula ukusa.
Predstoje nova istraživanja.
