Prije godinu dana nas takve bolesti ili lagana prehlada nisu mnogo interesovale. Ali sada, u jesen 2020. godine, to izgleda sasvim drugačije. Dovoljno je samo da kihnemo pa da počnemo da razmišljamo: „Gdje sam bio posljednjih dana, koliko sam se približavao ljudima, šta sam dodirivao? Da li osjećam mirisa i ukusa? Pomalo gubim dah…“
Stop! Ako vam to nešto znači: niste jedini.
Naučnici i lekari takođe su neprestano zaokupljeni takvim mislima i još uvijek pokušavaju da uđu u trag mnoštvu simptoma koje može da ima osoba zaražena korona-virusom. Naučnici s Medicinskog univerziteta u Beču sada bi mogli da unesu bar malo više reda u dugačak spisak naznaka da je neko zaražen korona-virusom. Oni su, naime, utvrdili sedam različitih oblika s blagim tokom te bolesti. Studija je objavljena u časopisu „Allergy“.
Njihov osnovni cilj je bio da otkriju kako izgleda dobar imunitet nakon ozdravljenja i na osnovu čega on može da se izmjeri. U tu svrhu su imunolog Vinfrid Piklom, alergolog Rudolf Valent i njihove kolege ispitali 109 rekonvalescenata – tj. osoba koje su preboljele koronu. Ujedno su ispitali 98 zdravih ljudi iz kontrolne grupe i izvršili pretrage njihove krvi.
Sedam grupa simptoma kovida 19
Na osnovu tih podataka naučnici su uspjeli da pokažu da su različiti simptomi povezani i da se javljaju u takozvanim grupama simptoma. Oni su identifikovali sljedećih sedam grupa:
- Simptomi slični gripu (temperatura, groznica, umor i kašalj)
- Simptomi prehlade (curenje nosa, kihanje, suho grlo i začepljen nos)
- Bolovi u zglobovima i mišićima
- Upale očiju i sluzokože
- Problemi s plućima (upala pluća i otežano disanje)
- Gastrointestinalni problemi (uključujući proliv, mučninu i glavobolju)
- Gubitak čula mirisa, ukusa i drugi simptomi
„U posljednjoj grupi smo ustanovili da je više ljudi s mladim imunim sistemom pogođeno gubitkom čula mirisa i okusa“, kaže šef studije i imunolog Vinfrid Pikl u intervjuu za DW. Mladi imuni sistem ne mjeri se starošću pacijenta, već brojem imunih ćelija koje su nedavno migrirale iz timusa (T-limfocita).
Može biti i preklapanja između grupa simptoma. Međutim, pokazale su se veze između različitih grupa i specifičnih imunoloških parametara. Na primjer, tok bolesti praćen visokom temperaturom u korelaciji s imunološkim pamćenjem tijela mogao bi da ukazuje na relativno dug imunitet. Gubitak čula ukusa i mirisa, s druge strane, povezan je s višim nivoom T-limfocita.
Kovid 19: „otisak prsta“ u krvi
Na osnovu analize krvi naučnici su uspjeli da identifikuju neke važne markere kovida 19. Otkrili su da ta bolest nakon deset sedmica ostavlja značajne promjene u imunom sistemu – nešto poput „otiska prsta“ u krvi pacijenta.
Broj granulocita, koji su inače odgovorni za borbu protiv bakterijskih patogena u imunom sistemu, bio je značajno niži od uobičajenog u grupi kovid 19. „To je bilo iznenađujuće i nešto sasvim novo“, rekao je austrijski imunolog za DW.
„Zbog toga imune ćelije CD4 i CD8 razvijaju pamćenje, a CD8 T-ćelije ostaju snažno aktivirane. To pokazuje da se imuni sistem još uvijek intenzivno nosi s bolešću i nakon više nedelja poslije prve infekcije“, objašnjava Pikl.
To bi mogao da bude razlog zašto mnogi pacijenti nakon infekcije kovidom 19 duže osjećaju slabost. Istovremeno, regulatorne T-ćelije bile su značajno smanjene – to je, kako kaže Pikl, opasna mješavina koja bi mogla da dovede i do autoimunog oboljenja.
Pored toga, u krvi rekonvalescenata moglo se dokazati i povećavanje imunih ćelija koje proizvode antitijela. Što je kod blažeg oblika bolesti bila veća temperatura oboljelog, to je bio i izraženiji imunitet na virus.
„Naša saznanja doprinose boljem razumijevanju bolesti i pomažu nam u razvoju mogućih vakcina, s obzirom na to da sada možemo da se oslonimo na obećavajuće biomarkere i možemo da sprovedemo još bolji nadzor“, naglašavaju naučnici koji potpisuju objavljeni članak. „Sada znamo da su B i T-limfociti važni parametri kada procjenjujemo vakcinu“, kaže Pikl.
Studija je prije svega pokazala da se imunitet kod čoveka „udvostručuje“ u odbrani od bolesti uz pomoć imunih ćelija i antitijela – poput odbrane fudbalskog tima. Imune ćelije tako mogu da „zapamte“ određene „poteze“ virusa i da reaguju na njih.
Sada je zadatak primjeniti ta saznanja, koja bi mogli da igraju važnu ulogu u liječenju pacijenata i razvoju efikasne vakcine, prenosi “DW“.
