Novo ispitivanje pokazalo je koji rani simptomi koronavirusa povećavaju vjerovatnoću da će bolesnik pretrpjeti dugotrajne posljedice bolesti. Umor, gubitak ukusa i mirisa te kognitivne poteškoće poput smetenosti i gubitka pamćenja kod nekih su se pacijenata zadržali i mjesecima nakon dijagnoze.
Nova studija istraživača u SAD-u, Velikoj Britaniji i Švedskoj sugeriše da dva specifična simptoma mogu da budu pokazatelj da će pojedinac teško oboljeti od covida-19. U studiji se navodi da su dugotrajna groznica i gubitak apetita dva rana simptoma koja ukazuju na to da će pacijent vjerovatno da pati od “dugog covida”.
“Dugi covid” odnosi se na situaciju u kojoj bolesnici s koronavirusom osjećaju neke simptome sedmicama, a ponekad i mjesecima, nakon odlaska iz bolnice i oporavka. Pojedini pacijenti naveli su kako se nakon preležanog koronavirusa ne mogu koncentrisati na jednostavne zadatke ili čak da hodaju stepenicama bez gubitka daha.
Konkretno, izgledi da neko doživi dugotrajne simptome koronavirusa više se nego udvostruče kod osoba starijih od 70 godina u poređenju s ljudima u dobi od 18 do 49 godina.
Istraživači su takođe otkrili da će žene u dobi između 50 i 60 godina najvjerovatnije imati dugotrajne simptome koronavirusa. Takođe je utvrđeno da visoki indeks tjelesne mase (BMI) korelira s trajnim simptomima koronavirusa, prenosi BGR.
Još jedan zanimljiv podatak iz studije jeste da nije bilo značajne korelacije između komorbiditeta i “dugog covida”. Dakle, iako stanja poput dijabetesa i bolesti srca mogu povećati vjerovatnost da će neko da iskusi ozbiljne simptome koronavirusa, to ne utiče na to hoće li oni imati “dugi covid”. Zapravo, studija je otkrila da je astma bila jedino postojeće stanje koje je povezano s “dugim covidom”.
Ostali rani simptomi za koje je studija utvrdila da su prediktori “dugog covida” uključuju umor, glavobolju, promukao glas i bolove u mišićima, piše “Espreso“.
